ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 125

Ako se napravi nešto dobra i koristna, ja ću po svoj prilici u opoziciju proti završenom djelu. Ako stvar podje naopako — uso Zagreb — bog zna što će biti. A dotle držimo se! Da si zdravo, jedini hrvatski političaru, koga još nisam napao! P. S. A propos od Joza

8

! Jesi li vidio onu malu zlobicu, koju je pustio da proštrca Grisogono

9

? 1 v. Bakarčić. 2 Rakodczay dr Alexander, ban (od kraja lipnja 1907 — 8. I 1908), (MihovIjan kod Zlatara, 24. IX 1848 — Trenkovo, ranije Slavonska Mitrovica kod Požege, 10. IV 1924). Školovan u Mađarskoj gdje je kao sudac služio do 1885. g. kada ga je Khuen postavio za državnog nadodvjetnika u Zagrebu. Predsjednik sudskog senata optuženima za spaljivanje mađarske zastave 1895. Poslije ostavke Pejačevića imenovan za bana. Predsjednik Stola sedmorice od 1910. g. Biran u Hrvatski sabor, član regnikolarne deputacije. Bio je unionista. Više o njemu v. »Veridicus, Hrvatska u g. 1907. i 1908«; »Narodne novine«, 1907, br. 146, »Slavonische Presse«, 1912, br. 5. J Frank Jakob (Kobi), novinar (Osijek, 1840 — Zagreb, 31. XII 1905). Pokrenuo je dnevnik »Die Drau« u Osijeku. U početku izlaženja »Agramer Tagblatta« 1886. njegov je glavni urednik, kasnije dopisnik »Pester Lloyda«, »Zeita« i »Neue freie Presse«. uplivao je na rad brata dra Josipa, ali se držao u pozadini. Vidi: »Novi list«, 1906. br. 3; »Hrvatsko pravo«, 1906. br. 3038; »Dnevni list«, 1906. br. 1; »Die Drau« od 8. IX 1907. 3a »Neue freie Presse«, liberalne novine, osnovane 1864. god., izlazile u Beču dva puta dnevno. Obustavljene aneksijom Austrije Trećem Rajnu 1938. 4 Mađarska koalicija. 5 Carić prof. Juraj, javni radnik i književnik (Svirče na Hvaru, 5. I 1854 — Jelsa, 5. IV 1927). Profesor na Nautičkoj školi u Bakru, Dubrovniku i Kotoru gdje je bio i direktor. Osnivač pomorske beletristike. Njegove »Slike iz pomorskog života« doživjele su više izdanja. Pisao stručne knjige iz područja nautičke znanosti. Javljao se političkim napisima u novinama. 1901—1907. član Dalmatinskog sabora. Učestvovao u njegovu izaslanstvu koje je 1903. uzalud putovalo u Beč da protestira protiv nasilja bana Khuena. Riječku rezoluciju potpisao je naknadno. Poslije rata bio je imenovan nadzornikom pomorskih akademija. Više o njemu v. V. Zaninović, »Život i rad«, 1928, sv. 5, str. 340—346. 6 Sasel Janko (Ivan) župnik (Karlovac, 22. XI 1868 — Maruševec, 27. VIII 1926). Maturirao i Teološki fakultet diplomirao u Zagrebu. Od 1900. do smrti bio je župnik u Maruševcu. u kotaru Ivanec bio je izabran 1904. za narodnog zastupnika Hrvatske stranke prava u Hrvatskom saboru. Više o njemu v. »List nadbiskupije zagrebačke«, 1926; »Novi list«, 1905, br. 284; »Hrvatstvo« od 13. X 1905. 7 Klub Hrvatske stranke na Dalmatinskom saboru odobrio je 5. XI 1905. Riječku rezoluciju na koju su tada pristali: Biankini, Carić, Ferri dr Juraj i Vuković. Vidi: »Narodni list«, 1905, br. 88. 8 Smodlaka (v.) 9 Grisogono Ivo, javni radnik i diplomat (Cavtat, 1872 — Zagreb, 27. I 1945). Diplomirao pravne nauke, služio u sudačkoj struci. Istaknuti član Hrvatske demokratske napredne stranke u Splitu i suradnik njenog organa »Sloboda«. U početku Prvog svjetskog rata uhapšen. Jedan od 16 članova uprave »Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenaca u Dalmaciji«, stvorene 2. VII 1918. u Splitu u cilju »ostvarenja nezavisne države etnički jedinstvenog naroda SHS« (v. Sišić, Dokumenti o postanku kraljevine SHS, str. 141). 1920—1928. god. generalni konzul, pa poslanik (2 god.) u Buenos Airesu (v. »Novo Doba«, 1928, br. 54). Kasnije surađivao u splitskom »Životu« i zagrebačkim »Novostima«. NBS