ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 117

Rijeka 27. IV 1905. Šupilo zamjera Trumbiću što je u razgovoru s Kossuthom odmah izišao s težim pitanjima, čime je ostavio utisak da se za sad ne može ništa; izvještava ga o razgovoru s Esterhazyjem koji se slaže s njegovim predradnjama za reviziju Nagodbe. Javlja mu da je izaslanik Beograda bio kod njega. Dodaje da se Hrvati imaju ugledati u ulogu Sardinije u Krimskom ratu, Juče sam primio od Kossutha odulje pismo, u kojem me informira 0 tečaju Vašeg razgovora i priobćuje mi svoje utiske. Sravnjujuć ono što si mi ti pripoviedao sa onim ,što on piše, izgleda da su medju vama bili izmienjeni gravameni i contragravameni, koji su ostavili neopredieljeni utisak, a istodobno i uvjerenje, da se bar za sada ne može ništa početi. I ja priznajem, da se ono pitanje neće riešiti ni u godinu, ni dvije, nego ipak treba razčistiti put, da lakše do riešenja dodje, pak u tu svrhu trebalo bi s težim izaći ne odmah, nego kad se stvar zagrije. Ovako je učinjeno obratno, što će nepovoljno djelovati na obostrano razpoloženje, a po tom i na narodne duhove s jedne i s druge strane. A to treba svakako zapriečiti u našem interesu, čemu možeš puno doprinieti. Uloga nas Hrvata u ovoj velikoj borbi ima biti ona, koju je Cavour

1 znao izvojštiti neznatnoj Sardiniji u kolu velevlasti, koje zavojevaše na Rusiju u Krimskom ratu. Imamo precedens 1 ne treba nego da ga dobro kopiramo. Juče je bio u mene grof Esterhazy, član gospodske kuće i predsjednik magjarske partrijotske lige. On se bavi ovim poslom i ima u stvar zdrave poglede. Premda se broji u prve ličnosti Ugarske, nije politički u prvim redovima. On tvrdi, da su politički prvaci redovito intranzingentniji nego li im to uvjerenje diktira, jer ne govore u ime svoje nego u ime stranke. Ali faktori narodni, koji su ne vezani, mogu stvar skrećati na polje uspjeha, koji prvaci, ukovani svojom odgovornošću, neće nikad postići. Kad mi je to razlagao, bio mi je na umu vaš sastanak. Esterhazy je mlad čovjek, kakovih 40 godina, i bio je do lex Daniel

2 veliki osobni prijatelj Tisze, a onda ga je ostavio. Khuena ne trpi živa. Ja sam mu izložio preduvjete i predradnje za reviziju magjarsko-hrvatskog sporazuma i u kome pravcu bi se i to imalo kretati. On ima velik upliv u Ugarskoj i može mnogo. On mi je otvoreno rekao, da mu se moja osnova s vid ja i da će u tom pravcu poraditi. Sada pošalji članak i, ako misliš, uvaži u njemu, koliko misliš, gornje redke. Izaslanik iz Beograda bio je ovdje juče i danas, pak je otišao opet natrag. Oni će takodjer uzeti u obzir novu situaciju, ali treba da vide dokle će Magjari poći. Zaboravio sam ti spomenuti, da medju Bpeštom i Apeninom ima takodjer razumievanja. Ako priključiš Beograd, onda sve ti izgleda kao druga edicija Krimskog rata, s tom razlikom, da je Krim ovaj put Bug. Hoćemo li mi biti Sardinija, koja je sa šačicom vojnika uljegla u društvo, da može sutra podignuti glas — za ujedinjenje Italije? Sve stoji u tom kako se stvari postave. Primio sam brzojav, malo kasno, ali eto! Bilo valjda posla. Evo ti u pismu K. 30. i javi mi jesi li našao. Preporučam ti, da ovo pismo ne ostavljaš na stolu, kako ono prvo, gdje može svak nos zabit, nego zatvori ili uništi, ne radi mene, nego radi ljudi, koje spominjem. Nadji mi tog suradnika i primi pozdrav ti — izdajico slavne pravaške epopeje fratarske ere iz 1895. godine! i Cavour Camillo Benso, talijanski državnik (Torino, 10. VIII 1810 — Torino, 6. VI 1861). Kao ministar Piemonta (kraljevine Sardinije) provodi liberalnu politiku i stiče simpatije razjedinjene Italije i podršku Francuske i Engleske. U savezu s 117