ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 115

Rusije, koja nije Francezka ni francezki narod. Čekamo i čekamo bolje dane, ali tih nema. čekamo i nadamo se, ali kad i dodju nisu više za nas. Rusija se u ovo godinu dana odalečila od nas za petdeset godina. A doma smo ovakvi kakvi smo. Eno Dubrovnika sa onim žalostnim furtimašima 5 i Mandolfom. Je li ono sramota? Hoćeš li ove godine kamo na put? Ja sam ovu zimu kalao 8 kao vol: posla užasno, jer ništa ne ide kako bi htio, ako sam ne prihvatiš. 1 »Budapesti Hirlap« politički dnevnik koji je izlazio od 1853. do kraja lltO. Ponovno je pokrenut 1881. kao nezavisan politički dnevnik. 1891. vlasnik lista postaje Râkosi Jenö koji preuzima i glavno uredništvo. 2 Kossuth Franjo, inženjer, mađarski političar (Pešta, 16. XI 1841 — Pešta, 25. V 1914). Od 1895. zastupnik i predsjednik Nezavisne stranke sa programom zamjene dualizma personalnom unijom. U svojstvu šefa udružene mađarske opozicije poveo sproljeća 1905. prve razgovore sa Supilom i Trumbićem o suradnji koji su doveli do Riječke rezolucije. Clan mađarskog odbora za pregovore o njenoj primjeni. Kao mi­nistar saobraćaja podnio je (1907) nacrt zakona o »željezničarskoj pragmatici« kojim se ozakonjuje upotreba mađarskog jezika kao službenog i na linijama ugarske državne željeznice u Hrvatskoj i Slavoniji. Zbog ovog prepada, sugerirana iz Beča, propala je politika Riječke rezolucije i povratilo se stanje stalnih hrvatsko-mađarskih sukoba. 3 Venecijanski: pasji sin; ovdje lukavac. 4 Tomašić Nikola, hrvatski ban i sveučilišni profesor (Zagreb, 13. I 1864 — Treščerovac, 29. V 1918). Kao unionista izabran 1892. u Hrvatski sabor; 1903. u prvom Khuenovom kabinetu u Pešti postao ministar za Hrvatsku. Iako vođa »narodne« (mađaronske) stranke stavlja se na stranu Beča u velikoj krizi dualizma nastaloj po­bjedom mađarske udružene opozicije na izborima od 4. II 1905. 1910. za vrijeme dru­gog Khuenova kabineta imenovan je banom. 1912. odstupio. Bio je ekonomski, pravni i pravno-povjesni stručnjak. Opširnije o njemu vidi: Ladislav Polić, Nikola pl. Toma­šić, »Savremenik«, 1918, br. 9; »Mjesečnik«, 1918, br. 7/8. 5 Furtimaš, furtimaštvo prema latinskoj riječi »furtim«, na prevaru. Tom je riječi Strossmayer karakterizirao način na koji su pokretači »Hrvatstva«, klerikalno­jezuitskog organa, dobili (1904) njegov potpis na proglasu za izdavanje: prikazali su mu da daje potpis za osnutak društva koje bi objavljivalo brošure u obranu vjere. Taj organ tijesno je surađivao s Frankom. 6 Prema talijanskom calare znači: spustiti, mršaviti. NBS 102. Rijeka 4. IV 1905. Šupilo ističe Trumbiću da njihove članke o krizi (dualizma) u Pešti mnogo objavljuje mađarska štampa što bi u dalnjoj prespektivi moglo uvelike koristiti. Stoga osuđuje Biankinijeve »predike u Beču«. O svom putovanju u Peštu i Beograd izvijestit će ga po povratku. Pisao sam u Osjek i evo ti odgovora od dra V. Kovačevića 1 , u kom spominje i don Juru, premda mu ja nisam o njem pisao. Vidi se, da je Anto­nije 2 i njima dozlogrdio. Naši članci o krizi i akciji Tomašića nalaze velika odjeka u magjarskoj štampi. »Budap. Hirlap« ih sam iz vlastite incijative daje prevadjati i dono­siti, a za njim i mnogi drugi opozicijonalni listovi ne samo u Pešti, nego i pokrajini. Irmm pri tom postupku neki cilj, koji kad bi našao odziva i zale­dja donio bi velike koristi. Naprotiv naš don Jure drži u Beču predike kako će se Hrvatska otrgnuti od Ugarske i s Dalmacijom skupa pripojiti Sloveniji, Pošto u tom smislu piše i Zagorac 3 izgleda kao maršruta. Ala političara, koji baš poznaju prilike i odnošaje izmedju Hrvatske i Ugarske!! Lako je natucati, 115

Next

/
Oldalképek
Tartalom