ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 104

kao stalan saradnik. Zato bolje i da ih se ne prisiljava unaprednim ma i moralnim obvezama, nego da ih de facto publika vidi u listu kad se reforma obavi, kao saradnike. Ili: najprvo im treba prirediti teren sa člankom, koji će biti neka vrst programa, a onda da se odazivi ju pišući ma o kakvom pitanju. A u članku se može, bez imena, označiti koje se struje kupe oko lista. Glede dionica gledajte svakako makar i prije nego zaključite ono glede moje stvari, jer tim samo putem dolaze elementi do saučestvovanja u listu kroz tiskaru i jer je to industrijalno poduzeće, koje može dionice skupiti a naši na Rieci polažu veliku važnost, da im Dalmacija u dionicama saučestvuje. Došle se prijavilo 26 novih predbrojnika sa svih strana, čak iz Sriema. Iz Dalmacije njih 10, ali doći će i drugi jer tek 7 dana da je objava. Isto tako prijava je došlo za prodaju lista. Iz Siska na pr. pitaju 100 komada na dan!! neka bude 20, dobro je. Puno me truda stoji ova organizacija. Izgleda da je sve stvar mala, ali i to je zamašan posao, tako da se bojim da li ću do 1. siečnja biti sa svim gotov. Jeste li što odgovorili »Kruni«. Ja ne mogu, jer govori o sastanku, u kome ne bijah prisutan. Odgovori i primi pozdrav. 'Krau sz Otto, nećak dra Josipa Franka, postao je ujesen 1905. urednik bečkog »Jüdisches Volksblatt-a«. V. »Dubrovnik«, 1905, br. 42. 2 »Narodna obrana« počela izlaziti 6. XI 1902. u Osijeku. Opozicioni dnevnik u Slavoniji. Vodi umjerenu opoziciju protiv režima. Prestaje izlaziti 1920. g. 3 »Agramer Tagblatt« pokrenuli 1886. grofovi Ivan i Josip Draskovic, Đuro Jelačić i dr., da bi suzbili utjecaj unionističkog »Agramer Zeitunga«. List zastupao gledište revizije Nagodbe s Mađarima i isticao potrebu suradnje Srba i Hrvata u Hrvatskoj. God. 1910. urednikom lista postaje Toni Schlegel. Od 1922. list izlazi pod nazivom »Zagreber Tagblatt«, a od 1926—1941. kao »Morgenblatt«. "Krištof dr Milan, poljoprivredni stručnjak i publicist (Klanjec, 5. II 1872 — Zagreb, 9. VI 1927). Osuđen za sudjelovanje u spaljivanju mađarske zastave 1895. Prionuo naprednom pokretu oko »Hrvatske misli«. Od 1905. do smrti urednik odnosno suradnik »Gospodarskog lista«, organa Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva i višegodišnji član njegovog upravnog odbora; od 1919. načelnik narodnogospodarskog odsjeka u Zagrebu. Aktivno širio zadrugarstvo. Više o njemu v. »Gospodarski list«, 1927, br. 6. 5

Korporić dr Svetimir, javni radnik (Varaždin, 17. XII 1874 — Beč, 4. I 1922). Uslijed učešća u spaljivanju mađarske zastave na tadašnjem Jelačićevom trgu prilikom boravka Franje Josipa 1895. osuđen sa 52 druga studenta na višemjesečni zatvor i relegiranje sa Sveučilišta. Kao i većina njegovih drugova prešao je na Sveučilište u Pragu, gdje je surađivao u »Hrvatskoj misli« u duhu Masarykova političkog »realizma«; u njoj kasnije (1902) u Zagrebu preporučuje što življi zadružni pokret kao odbranu od ekonomske krize seljaka i pokušaja Mađara da ih privredno zarobe. Prvi direktor Hrvatske poljodjelske banke sa čijim se osnivačima razilazi, jer su se u prvom redu bavili čisto bankarskim poslovima. Kad je početkom 1903. g. došlo do fuzije Stranke prava i Neodvisne narodne stranke pod imenom Hrvatske stranke prava, izabran je u njen Izvršni odbor; kasnije je istaknuti član Hrvatske napredne stranke, više o njemu v. »Riječ«, 1922, br. 4. 6 B a b i ć Ljubomir (Ksaver Sandor Đalski), književnik i političar (Gredice, Hrv. Zagorje, 26. X 1854 — Gredice, 9. II 1935). Pravne nauke studirao u Zagrebu i u Beču. Za vrijeme službe, kao pristav, mnogo premještan i 1898, pod Khuenom, penzioniran. Kao član Hrvatsko-srpske koalicije izabran u Hrvatski sabor 1906; delegat je i na Ugarskom saboru u Budimpešti. 1917—19. veliki župan zagrebačke županije. God. 1919—20. član Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. Jedan od najznatnijih hrvatskih pripovjedača; surađuje i u mnogim časopisima. Opširnije o 104