ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 90

Biće mi drago, ako se gdje god nadjemo tj. upravo u Berlinu, jer se nemože ni s istoka na zapad ni sa zapada na istok van preko našega slavnoga Berlina. Ja ću od 1 junija imati jednu sobu sasma praznu, ona će biti, Vama na dispoziciju, kad dodjete. Dobih onaj odgovor Hanelu, ali nema one druge obećane stvari. 92. Berlin 18. VI 1879. O Bogišićevoj knjizi o Bugaršćicama. Jagić izlaže misli iz svoje buduće rasprave o Bugaršćicama, iznosi interesantna mišljenja o našim narodnim JUJesmama. =-~^^<|^j| Napokon dodje red i na Vašu knjigu, od nekoliko dana studiram je upravo ozbiljno. Pročitav veći dio, ne još sve, samih pjesama, dadoh se iznovice na uvod, koji sam već jednom čitao te sve više vidim, da ste vi tolikom vještinom i tako dubokim poznavanjem predmeta istakli govoto sve, što bih i ja mogao reći, da ću u referatu najčešće prevoditi Vaše misli rieč po rieč. Ne mislim ni da pišem kritiku već posebnu raspravu, kojoj još ne pridomislih naslova, svakako sam "rad već tu istaknuti Vaše ime. Bi li ovako: Bogišić: Ansichten über die sogenannten Bugaršćice? ili: Bugaršćice und ihr neuester Herausgeber? ili kako još pomozite. Ja sam rad u raspravi pripoviedati : a) historiju našega poznanja bugaršćica ( to je ono što je kod Vas na koncu) b) nešto o sadržaju sviju do sele poznatih pjesama-bugaršćica i n'ihovu odnosa ju k drugim narodnim pjesmama; c) o njihovoj spol jasnoj formi, kojega ste o tome mišljenja Vi i koliko se može ono prihvatiti; d) (najvažnije) kako mislite Vi o tim pjesmama. To bi se moglo može biti još bolje podieliti u dvie polovice: I) o samim pjesmama. II) o mišljenju učenih ljudi, najpače Vašem, o njihovu postanju itd. Ad a) rad sam od Vas ako se može doznati: koliko i kakovijeh bugaršćica imate jošte u rukopisi, ne biste li mi htjeli sasma u kratko ispričati njihov sadržaj, ja bih to citirao kao »Vaše«. Ad b) htio bih doznati, što Vi mislite o onim narodnim pjesmama, koje su opće poznate svuda na pr. o Kraljeviću Marku. Općim riečima: da je to jednako srpsko kao i hrvatsko, nije još ništa kazano. To je recimo ne tek danas već i u 17 vieku tako bilo. Ali se opet pita: nije li izvor pjesama samo na jednoj strani, u jednom kraju t. j. ja bih htio doznati, kako si vi predstavljate recimo pjesmu o Kraljeviću Marku i Mini Kosturaninu? dodje li ova pjesma kao pjesma šireći se s istoka na zapad napokon u Boku Kotorsku ili ,biste i Vi htjeli vjerovati, da je onaj »Unstoff« koji je na istoku dao gradju za pjesmu dopro kao takav i na zapad te i ovdje posta od njega pjesma, kao ono buhe što se pod jednakim uvjetima razvijaju i tu i tamo ! (Liepe li mi komparacije, ali mi upravo ovaj čas pade u pero !) — Ali još ni tim nije dilema iscrpen: što znači »Šireći' se« pjesma dolazi u razne kraje? misli li se tu samo na neke individuume n. pr. putnike, trgovce, bogomoljce, slijepce itd. ili da reknemo da je glavni faktor bio sam pokret narodni, t. j. doseljavanje Srba iz unutrašnjosti u primorje? Ja da Vam kažem mislim, da je glavna ako ne gotovo sva epska poezija ipak samo doseljena u Dalmaciju i Primorje, tj. Uskoci i Vlasi donieše je k nama, Hrvatima, in specie i k Dubrovčanima. Ta Vi sami ne mogoste ne priznati, da je uopće sadržaj istočnih t. j. dublje i bliže kolijevci stojećih pjesama ljepši i obilatiji, nego li je U bugaršćicama. — 90 —