ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 453

Takom 1962. godine su utvrđeni osnovni planovi za uređenje toga Dvora u ASC, pa je izvršen i izvjestan dio zahvata na njegovome unutrašnjem uređenju: od spremišnog prostora uređeno je 400 m

2 (spremišni i prihvatni prostor), a od radnog i ostalog 200 m

2

. Sredstva za sve te radove dobivena su dotacijom u zajedničkom financiranju što ju je HAV primio od Narodnog odbora kotara Krapina za 1962. godinu. Posebnim zalaganjem kolektiva HAV-a i ASC u Popovcu ušteđeno je 572.000 din, pa su i ta sredstva iskorištena za dalje uređenje. Tako dijelom uređen Arhivski sabirni centar u Popovcu dočekao je i dan svoga otvorenja — 4. XI 1962. u »Tjednu arhiva«. Otvorenje je izvršeno na svečan način u prisutnosti predsjednika i predstavnika općina područja djelatnosti Historijskog arhiva u Varaždinu, predstavnika političko-druStvenih organizacija i ustanova Krarpine, Varaždin, Čakovca i Đurđevca, predstavnika Državnog arhiva NRH iz Zagreba, kao i većeg broja prijatelja HAV-a koji su na to otvorenje došli iz Varaždina, Koprivnice i Čakovca posebnim autobusom. Otvorenje je izvrtio predsjednik Savjeta HAV-a, a direktor HAV-a je prisutne upoznao s organizacijom i značenjem arhivske službe, posebno s ulogom koju igraju arhivski sabirni centri u toj službi i ulogom koja je nanvenjena ovome u POPOVCU kraj Krapine. Istcm je zgodom otvorena i arhivska izložba »Najznačajnija arhivska dokumenta Historijskog arh'va u Varaždinu od XIII-XX stoljeća-«, u koioj su vidno mjesto već zauzeli dokumenti s područja Zagoria. Izložba je zatim prenesena u Krapinu, gdje ju je razgledalo preko 600 posjetilaca. Veliki je bio interes za onu najstariju dokumentaciju, a još veći za noviji period XIX-XX stoljeća iz historije radničkog pokreta i NOB-e. Nakon svečanosti otvorenja ASC-a Zagorja u Popovcu, same izložbe, te razgledanja prostorija, smještaja građe i arhivske izložbe, predsjednik NO-a općine Krapina drug Mijo Pavić priredio je prijem. Već je danas radom HAV-a i razumijevanjem nadležnih u Krapini riješeno ono osnovno pitanje: prostor za registraturno — arhivsku građu i za rad na njoj. Kraj ove baze i daljnjih nastojanja, koja su u toku i od strane Narodne vlasti u Krapini i od strane HAV-a, možemo se u potpunosti nadati rješavanju uopće svih pitanja ove službe toga područja. M. Androić PRIMJER ZA UGLED Godine 1957. zaključio je Savjet za kulturu NRH da je na području NR Hrvatske potrebno upotpuniti broj arhivskih ustanova općeg tipa tako da bi u Hrvatskoj bilo ukupno 14 arhiva: 13 rigionalnih i 1 republički. (Vidi: B. Stulli,. O planu mreže arhivskih ustanova na području NR Hrvatske, Arhivist br. 3-4, 1958.). Od 13 regionalnih arhiva trebalo je osnovati 7 novih, a 6 od njih već su godine 1957. postojali kao gradski arhivi ili arhivi za određeni teritorij Republike. Planom mreže arhivskih ustanova predviđeno je (u prvom redu obzirom na geografske momente da će se teritorijalna nadležnost 6 regionalnih arhiva protezati na 1 kotar, a-o::talih 7 obuhvatit će područja od po 2-4 kotara. Narodnim odborima kotareva koji spadaju u područje jednog — 453 —