ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 408

tualno prelaženje boje sa jednog lista na drugi, 4. treba koliko je god to mo­guće izbjegavati presavijanje dokumenata, 5. kod izlaganja naročito vriieđnih unikata treba se služiti isključivo fotokopijama, 6. ako se izlažu orginilani do­kumenti treba ih smjestiti u staklene ormare ili vitrine, koje smiju visliti samo na potnuno suhim zidovima. Kod montirania dokumenata treba paziti da se meha­nički ne oštete kao i na to đa na njih ne pada direktno sunčano svijetlo. Ni u kom slučaju se ne smiie: 1. kutije ili svežnjeve dokumenata bacati na pod, 2. držati dokumente na podu, prozorima ili prolazu među stalažama, 3. upotrebljavati kancelarijsko ljepilo ili tutkalo za naljepnice na dokumentima, 4. za spajanje dokumenata upotrebljavati metalne ili gumene spojnice, jer jed­ne i druge vremenom korodiraju i ostavljaju smeđe mrlje na dokumentima. Kod prenošenia dokumenata mora se paziti na to da se mehanički ne oš­tete. Unutar zgrade naibolje ih je prenositi na soeeiialnim kolicima, a izvan zgrade upakovane u sanduk. Ako nema takvih specijalnih sanduka, treba po nekoliko svežnjeva dokumenata zavezati snagom, -a pod špagu staviti komad kartona, da im se ne bi oštetili rubovi. Ako se dokumenti prevoze otvorenim kolima, treba ih pokriti platnom, da bi se zaštitili od prašine i eventualnih padavina. Nepovoljna temperatura i vlažnost, kemrske primjese u zraku i svjetlo ubrzavahu prirodni proces starenja i rasoadania dokumenata. Nagle nromiene temroerature i vlažnosti izazivaju deformaciju panira; u.sli­ied preniske vlažnosti ili previsoke temperature papir postaje krt i lomiv, a kod previsoke vlažnosti stvaraju se povoljni uvjeti za razvoi plijesni i inseka­ta. Ootimalna temperatura u spremištu ie 16 do 18° C ^ 2°C, a relativna vlaž­nost 50 — 60°/o +5%. Potrebno je vršiti redovitu kontrolu vlažnosti i tempe­rature u spremištu, a ako se pređu optimalne granice, treba poduzimati pot­rebne miere (vlaženie ako je spremište presuho, grijanje i pojačanu ventila­ciiu ako je prevlažno). Prikazano je nekoliko aparatura za mjerenje vlage (đviie vrste psihrometara, higrometar i higrograf). U svakom slučaiu 'potrebno je redovito provjetravati spremište, vodeći ra­čuna o vanjskim prilikama. Od primjesa u zraku štetna je prašina kao mehanička primjena, a kao ke­miiska sumporni dioksid, koii nastaje izgaranjem ugljena i nafte. Ulaženje sumpornog dioksida u spremište može se spriječiti samo ako u spremištu pos­toji sistem klimatizacije, i to tako da zrak prolazi kroz filtere sa slabom lu­žinom koia zadržava sumporni dioksid. Sunčano svjetlo dieluje štetno na papir, pa se zbog toga dokumenti ne smiju izlagati dielovaniiu direktnog sunčanog svjetla. Prozori spremišta koji se nalaze na sunčanoj strani treba da budu zaštićeni zastorima, kapcima, pre­mazani kredom ili ofoljenlieni novinskim papirom. Nezaštićeni dokumenti se ni u kom slučaju ne smiju držati pored prozora. j Potrebno je svakodnevno čistiti spremište. Podove je naibolje brisati krpom, namočenom u 2%-tni formalin ili 10%-tni klorni kreč i dobro ocjeđenom. Dva puta godišnje treba izvršiti generalno čišćenje i pregleđavanie spremišta. Dalje se dosta detaljno opisuju razne vrste plijesni i insekata, njihova mor­fologija, način i optimalni uvjeti života i razmnažanja i oštećenja koja oni uz­rokuju. Na kraju poglavlja i o prijesnima i o insektima naglašava se da pojava i jednih i drugih u spremištu ukazuje na to da se nije vodilo dovoljno računa o vlažnosti, čistoći i redu u spremištu. — 408 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom