ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 371
viših državnih organa, kao što je baš slučaj s perspektivniim programom naučno-istraživačkih radova za period 1962-1967. godine. Uzevši u obzir sve važnije opće i pojedinačne okolnosti, mislimo da se u svim arhivskim ustanovama mogu izvršiti slijedeći poslovi: 1. Izrada općeg inventara, općeg vodiča i evidencije arhivske i registraturne građe izvan arhiva, na način i u roku kako je to propisano republičkim arhivskim zakonom i njegovim provedbenim propisom (»Uputstvo o vovođenju evidencije u arhivima«, Nar. Novine br. 7 - 1963), te potanje objašnjeno na seminarima, juna mjeseca 1963. god. u Zagrebu; 2. izrada prioritetne liste fondova i zbirki koje prvenstveno treba srediti, utvrđujući taj prioritet prema sadržaju saveznog i republičkog programa naučno-istraživačkog rada; po takvoj prioritetnoj listi utvrđivati godišnje programe sređivanja; 3. politiku sređivanja usmjeriti prije svega na tzv. osnovno sređivanje svih važnijih fondova i zbirki, obuhvaćenih u prioritetnoj listi, kako bi oni postali ,u cjelini, što prije pristupačni istraživačima; kasnije bi se pak izvršila druga faza — detaljnog i definitivnog sređivanja istih fondova i zbirki; 12 ) 4. po završetku poslova ad 1, 2 i 3, a u skladu s mogućnostima pojedine arhivske ustanove u svladavanju poslova detaljnog i definitivnog sređivanja pojedinih fondova i zbirki, započeti izradu tematskih vodiča kroz arhivsku građu, u dogovoru i u suradnji s naučnim organizacijama; 5. na temelju poslova nabrojenih ad 1 do 4, izraditi solidan perspektivni program rada svake arhivske ustanove, barem za period do god. 1967., a kojega će potvrditi organ društvenog upravljanja i osnivač, na njegovoj osnovi izrađivati, i njime temeljito i dokumentirano obrazlagati dugoročnije i tekuće zahtjeve, koje arhivska ustanova podnosi svom osnivaču i specijalnim fondovima, za rješenje pitanja materijalne baze poslovanja (smještaj, oprema, godišnje dotacije, posebne namjenske dotacije, i si.) Mislimo da su ovo realni zaključci, koji se mogu izvući i postaviti, s jedne strane obzirom na zadatke koji se postavljaju pred arhivsku službu, a s druge strane obzirom na prosječne objektivne okolnosti i mogućnosti u kojima će se ona nalaziti u periodu do 1967. godine. Izvrše li sve arhivske ustanove navedene poslove, i dodamo li tome da će starije i veće ustanove sigurno ostvariti, i po obimu i po kvaliteti, značajne rezultate također i na zadacima ad 3 i 4, tada možemo reći, da će sveukuna rezultati arhivske službe u SR Hrvatskoj biti zaista vrijedni i zapaženi. Oni će u mnogome značiti istaknuti doprinos uspješnijem izvršavanju saveznog i republičkog programa naučno-istraživačkih radova za period 1962-1967. godine. Izvršenjem ovih poslova ostvarit će se naime u značajnom stepenu i konkretnom vidu i ono toliko priželjkivano jedinstvo procesa rada u naučnim i arhivskim ustanovama, ona usklađenost programa rada u arhivskim ustanovama s programom naučno-istraživačkog rada, ostvarivat će se ona organska povezanost arhivskih ustanova s važnim dijelom društvenih potreba radi kojih su osnovane te ustanove, i, konačno, materijalne potrebe i zahtjevi arhivske službe dobit će svoju- najpotpuniju društvenu opravdanost. Uz ovakovo usmjeravanje rada kod idućih će analiza stanja i potreba naše nauke nesumnjivo izostati, ili će biti svedene zaista na minimum konstatacije kako u naučnom i dokumentacionom mehanizmu u nas postoji nedovoljna us12) U tom smislu vidi i »Arhivsiki vjesnik«, sv. III str. 450-451. — 371 —