ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 368

bama daljnjeg razvoja historijskih nauka, mjesto koje mu i logično pripada, jer od uspješnijeg rješavanja tog pitanja nesumnjivo zavisi, pored ostaloga, pravilan razvoj naUčno-istraživačkog rada u oblasti historije. Iz ovog uklapanja arhivskog pitanja lu cjelinu 'spomenute problematike nužno će proizlaziti i stalna briga nadležnih faktora, da se rješavanju arhivskog pitanja poklanja odgovarajuća pažnja. Ono se dakako ne može odjednom riješiti u svoj svojoj-širini i kompleksnosti, ali je potrebno osigurati sukcesivno rješavanje, koje je moguće i neophodno. Pored toga republički nam program perspektivnog naučno-istraživačkog rada pokazuje, da je arhivska služba, odnosno neke njene ustanove, dobila svoje mjesto u tom programu, svoje određene zadatke. To su prije svega zadaci iz oblasti pripreme historijskih izvora za njihovo publiciranje. U ovaj perspektivni program ušla su dva takva zadatka, kojih su nosioci arhivske ustanove. Prvi je priprema za štampu »Zaključaka Hrvatskog sabora« 1735-1848. Nosilac je zadatka republički Arhiv SR Hrvatske u Zagrebu, koji je i dosada na tom naučnom poslu radio, a u petogodišnjem periodu 1962-1967. godine treba da u pet tomova, od preko 700 stranica svaki, pripremi za štampu cjelokupni tekst saborskih zaključaka do god. 1848. Time bi bio završen posao pripreme za štampu ovog historijskog izvora, koji nesumnjivo spada među najvažnije i najosnovnije izvore za historiju Hrvatske, pa je logično ovaj zadatak zato i našao svoje mjesto u perspektivnom programu prioritetnih zadataka. Drugi se zadatak sastoji u pripremi za štampu građe srednjovjekovnih notara iz naših primorskih gradova. Nosilac je zadatka Historijski arhiv u Zadru, koji tako nastavlja raniju djelatnost JAZU, nekih drugih ustanova i svoju vlastitu s ciljem, da se i ovi tako dragocjeni izvori za ekonomsko-društvenu historiju naših primorskih gradova, a dijelom i zemalja njihova zaleđa, objave i omogući njihovo šire svestranije korištenje sa strane naše nauke. Oba spomenuta zadatka, i njihovo uklapanje u perspektivni program naučno-istraživačkog rada s jedne strane pokazuju afirmaciju naših arhivskih ustanova i u naučno-istraživačkim poslovima, te predstavljaju i priznanje tim ustanovamaj ali s druge strane ti zadaci znače i preuzimanje značajne obaveze i odgovornosti. Prije svega u pravcu kvalitetnog izvršenja ovoga posla, a isto tako i pravovremenog izvršenja, jer je materijalna pomoć koju.Fond za naučni rad SR Hrvatske daje za to izvršenje, vezana uz dovršenje poslova u određenom roku. Iza ispomenutih zadataka, po svom značenju, ne zaostaje ni treći zadatak arhivske službe, sadržan u gore navedenom perspektivnom programu. To je zadatak formiranja dokumentaciono-informativnih centara za arhivsku građu pri Arhivu SR Hrvatske u Zagrebu i Historijskom arhivu u Zadru. Kao što je već poznato"cilj je ovih centara da postepeno dadu što detaljniji uvid u cjelokupnu sačuvanu i pristupačnu arhivsku građu na području SR Hrvatske, a pomoću raznih vrsti i oblika naučno-informativnih pomagala. Prva faza njihovog formiranja sastoji je u akciji prikupljanja općih inventara, vodiča kroz arhivsku građu i evidencija arhivske i registraturne građe izvan arhiva, koje treba da izradi cjelokupna mreža arhivskih ustanova u SR Hrvatskoj. Kao što je poznato već je i Zakonom o zaštiti arhivske građe i arhivima, odnosno njegovim provedbenim propisima, predviđena obaveza svih arhivskih ustanova da u roku do sredine 1964. god. završe izradu spomenutih evidencija i naučno-informaitvnih pomagala. Dostavljanjem kopija istih za potrebe dokumentaciono-informativnih centara u Zagrebu i Zadru, ovi će centri već raspolagati značajnim 368 —