ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 351
ACTA TURCICA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU Sulejman Bajraktarević Dubrovački Državni arhiv imade pored drugih i značajnu skupinu turskih listina, čiji broj prelazi deset hiljada komada. Sve te turske isprave izdate su u vremenskom razdoblju od polovine XV (tačnije od 1458. g.) do u početak XIX stoljeća (1807. g). One nas upućuju u političke, trgovačke i kulturne odnose Dubrovačke Republike s Osmanskim (Otomanskim) Carstvom. Mnoge od njih osvjetljavaju krupnija historijska zbivanja koja su povezana sa sudbinom naših naroda za vrijeme turske vladavine, koja je trajala preko 400 godina. Da bi se tačnije utvrdilo brojčano stanje tih turskih isprava, trebalo se poslužiti'popisima, odnosno predradnjama katalogiziranja prof. Fehima EFENDIĆA 1 ) i arhiviste Jovice PERO VICA 2 ), jer ie za detaljnije pregledanje i prebrojavanje desetaka hiljada turskih listina po fascikulama bilo i suviše malo vremena na raspolaganju. Evidencije i popisi spomenute dvojice spremljeni su u tri kartonske mape. Prva se mapa sastoji od dva smeđa kartona provučena dvjema crnim trakama, kojima se veže. Na toj mapi je natpis: »ACTA TURCARUM I« i sadržava osam omota s oznakama: A, I B, II B, B, B, B, C i D, E. U tim omotima su popisi turskih dokumenata i prijevoda ili originala na hrvatskom (latinicom) ili srpskom (ćirilicom) i na talijanskom jeziku uz neznatan broj arapskih, jevrejskih, latinskih, grčkih i armenskih isprava. Ta evidencija bi.se odnosila na I grupu turskih listina, ako-' usvojimo radi boljeg pregleda podjelu turskih dokumenata na sedam grupa, koju je zasada i samo u tu svrhu predložio direktor Arhiva dr Vinko FORETIĆ. Ta I grupa broji 4.055 turskih isprava (od kojih su 15 komada pisani latinicom na turskom jeziku, pa su neke vrste pretečom reforme turskog pisma, koju je tek 1928. g. izvršio Kemal Atatürk), 672 hrvatska i 234 talijanska prijevoda uz turske originale, 122 isprave s nenavedenim jezikom, 2514 hrvatskih (među kojima 6 srpskih ćirilicom)-, 1.399 talijanskih, 7 latinskih, 27 arapskih, 5 jevrejeskih, 2 armenske i 4 grčke listine. Tome treba dodati 1' šifrirano pismo i 2 isprave koje su na hrvatskom i na talijanskom jeziku. Druga kartonska mapa na kojoj olovkom piše: »Serija 75« te »(Turska dokumenta izdvojena iz fascikala signiranih sa I — XC) + Prijevodna tablica« sadržava pisaćim strojem popis turskih dokumenata od br. 1 - 3.169, na kancelarijskom papiru paginiranom od str. 1 - 101. Rubrike tog popisa s napomenom »Važi kao rukopis. Izradio Efendić« ove su: tek. broj, datum (ako ga ima),ime ispostavljala dokumenta i na koga je upućen. U istoj mapi je u 2 arka ovijen popis dokumenata od 4.000l a-c dö 4.895. Stranice ovog popisa nisu paginirane očigledno zbog toga što se kanilo umetnuti tekuće brojeve od 3.170 — 4.000, a što je izostalo. Svega su 33 strojem ispisane stranice kancelarijskog papira. Tekući brojevi 4.031 1) Po završetku svojih orijentalističkih studija u Beogradu Efendić je u dubrovačkom Državnom arhivu kao stručno lice radio od 1933. do 1941. Usp. izvještaj prof. F. Bajraktarevića u 1st. časopisu SAN. knj. II (1949-1950). str. 317. 2) Jovica Perović je radio u Državnom arhivu od 1925. do 1940. kao arhivista. 351
