ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 306
éaj s brojcanikom da tačno i nepogrešivo bilježi broj obrtaja i prema tome mjeru kojom se od svakog vretena premata svila na vitlove. Povjerenstvo se prema tome osvjedočilo da se ovim mehaničkim ure- ' dajem proizvodi mjerena nit (Trame à tours contés, njemački.: gemessene Trame) i da ovi uređaji, a prema tome također rezultati osječkog filatorij a u svakom pogledu odgovaraju željama Donjoaustrijskog indaistrijskog društva i njegova nagradnog natječaja, a sada i onima Madžarskog industrijskog društva. U svemu ovome i o učinjenim pokusima povjerenstvo jeu četiri posebne tačke dalo i opširno stručno obrazloženje dodajući: »Doista je moguće da još negdje postoje filatorij i s takvim uređajima, ali mi vrlo sumnjamo da li sa toliko tačnosti, preciznosti, čuvanja svile i elegancije kao u osječkom filatorij u«. Za sve ovo ima se zahvaliti rijetkoj inteligenciji, stručnosti itd. ravnatelja Friedberga te mnogostrukom praktičnom znanju i spremnosti svilarskog nadzornika i filatorskog majstora Rafaela Bovaro. Povjerenstvo je pod vlastitim nadzorom dalo izraditi tražene uzorke, a nakon toga pregledalo poslovne knjige i našlo da je u manje od 13 mjeseci, od 12. "VIII 1842. do 15. X 1843.,, samo titerirane trame stavljena u prodaju 1.181 bečka funta i 17 loti. »Uostalom uređaji i zalihe sirove te već odmotane svile su takvi da će se slijedeće godine moći takve trame proizvesti preko 20 centi«. Iz izvatka priloženog zapisniku vidi se da je sirova svila (Greggia) dobavljema iz tvoirnice svile, odnosno odmotaonice u Osijeku,- Novom S adu, Đurđevcu, Petrinji, Bjelovaru i Gradiški. Osim one svile što je u težini od 151 funte i 4 lota bila poslana na izložbu u Peštu sva je ostala prerađena svila otpremljena u Beč. Povjerenstvo je nadalje naglasilo da je osječki filatorij od najveće privredne važnosti. Među ostalim ne samo sto u njemu dnevno 2ÜÜ osječkih djevojaka i ostalih nadničara ima svoje potpuno i redovito zaposlenje, a osječki obrtnici gotovo cijele godine znatnu zasiužbinu, već se djevojke u takvom zavoau izučavaju za potpuno dobre prelje i o'dmotaeiee svilenih čahura. Osječka tvornica svile utječe na čitavu domovinsku proizvodnju svile u punom njenom opsegu zato, što I) samo se u takvom iilatoriju mogu tačno uočiti razne grešKe sirove svile. 2) U ovdašnjem su filaioriju stručnjaci koji mogu oamah popraviti otkrivene greške, što se i čini. ô) Samo se u ovakvoj ustanovi mogu djevojke izučiti u potpuno dobre prelje i odmotačice svilenih čahura. Skoro u svim, tvornicama svile kraljevstva, od veletrgovine Hofmann i sinovi kao i od privatnih poduzetnika, biraju se za prelje, majstorice one koje su izučene u ovdašnjem filatorij u. »Osim toga se skoro 000 osječkih djevojaka kao prelje svake godine uposli- u vanjskim tvornicama zemlje. Jasno i razumljivo izlazi da je Osijek, gdje se nalazi filatorij, filanda sa 50 predioničkih kotlova i ravnateljstvo tvornica svile — škola domovinske proizvodnje svile čijim je osnivačem veletrgovačka kuća Hofmann i sinovi.« »Sigurno je da će poduzetno djelovanje navedene gospode zauzeti prvo, najsjajnije mjesto u povijesti madžarskog svilogojstva, jer još ni jedan pirivatnik nije imao sličan utjecaj na ovu kulturu, a nije ga, otkako je ona dospjela u ruke privatnika, ni mogao imati.« Spominje se nadalje u zapisniku, što uostalom znademo iz gradskih spisa, da su gospoda Hofmann na temelju ugovora o otkupu svilenih ča* — 306 —