ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 293

vođa ugarskog naroda, a Petar želi postati vladar u Hrvatskoj. No, ideologija je u oba slučaja ista! Kukuljević želeći nekako ispričati te naše Hrvate-Mađare XVII stoljeća kaže: »Na utjehu može nam Hrvatom ipak služiti đa samostalna sviest i ljubav državno-hrvatskoga prava, u istih onih bol jarih, koji se bijahu na polu već u Mag jare pretvorili, sasvim utrnula nebijaše, jer su isti oni pravo svoie zemlje vazda muževno branili«. Naime, isti ban Ivan Draskovic brani na ugarskom saboru »muževnom postojanošću« posebni hrvatski vjerski zakon, što dokazuje kako »duboko bješe dakle uvriežena državne samostalnosti sviest u tadašnjih Hrvatah«.

167 Kukuljević je prema tome vrlo oštroumno poistovjetio hrvatsko državno pravo s »privilegia et lübertates« hrvatskoga plemstva u XVII stoljeću. Ona su "određivala pravac velikaške politike i ona su u krajnjoj liniji vodila do urote. Zato nije vieronatno da je urota »zasnovana upravo zbog toga, što Habshurgovci tada još nisu ozbiljno pomišljali na odlučnu borbu s Turcima«.

168 Habsburško oklijevanje i sustezanje od turskog rata bio je samo jedan od uzroka, i to ne najjači. Petra je, kako smo pokazali mnogo više boljelo to što je Herberstein postao karlovačkim generalom. Ali bi očito i svoje nezadovoljstvo mogao zatomiti da nije bio svjestan kako je materijalna podloga kojom raspolaže dovoljna da se na takav korak 1 odluči. I to je bila jedna od njegovih zabluda, čak i u onom slučaju da mu je uspjelo istjerati »Nijemce« iz Krajine ne bi imao novaca da sam plaća vojskiUk I najzad, uvezi s prikazima urote u našoj historioPTafiji postavlja se pitanje u čemu se sastojao taj apsolutizam Leopoldlov? Šišić je sam isticao da su za Ferdinanda III »još jedino Ugarska i Hrvatska, u kojima nije neograničeno vladao. I tako je došlo — nastavlja — do zdvojne borbe sa ciljem da se Ugarska i Hrvatska pretvore u nasljedne vokrajine. koja je kutlmimovala za Ferdinanđova sina i našli ednika Leepolda I. za čijega se Vladanja i odigrala Zrinsko^Frankoo»nsika katastrofa«.

169 Međutim, što ostaie »apsolutištičko porobljavanje«

170 ili »apsolutistički pokušaj Leopolda«

171 ako se izdvoji iz političke problematike XVII stoljeća Vojna Krajina, Zar niie Leopold imenovao banom najprije Nikolu, a zatim Petra? Tim očito nije pokazao da hrvatske zemlje želi pretvoriti u nasljedne pokrajine. Zar niie Zrinskima dopustio neposredno prije urote otvaranje trgovine prekomorskom robom?

172 On je nesumnjivo braću Zrinski trebao i zbog toga je s njima postupao onako kako su mu to dopuštali politički izbori i interesi. Prema tome, valjalo bi jednom priznati da je Leopoldov apsolutizam u hrvatskim zemljama posljedica, a ne uzrok urote zrinsko-frankopanske! Zato ostajem kod ocjene urote koju sam dala 1958. godine. 167. Kniiževnlci s ove strane Velebita, str. 123. 168. Hisit. "zbornik VI. str. 132. 169. Posljednji Zrinski i Frankopani, str. 9. 170. V. Bogdanov, n. dj, str. 12 i si. 171. I. Skavić, Fragment iz kulturne povijesti XVII stoljeća, Hrv. kolo III, 1950, str. 623. 172. Historija naroda Jugoslavije II, str. 714 (lat. izd.). — 293 —