ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 217

Međutim, mi smo tačno upoznati na temelju pisanja B. Bettere, Anonimnog rukopisa i Ivellia —• a Ivellio je bio sudac praktičar u Dubrovniku i tačno je poznavao agrarne prilike i odnose zbog donošenja presuda, — što je dubrovačko kmetstvo', odnosno što su sami Dubrovčani smatrali da se ima shvatiti kao kmetstvo. U definiciji koju je Roller donio ispunjen je samo jedan uvjet kmetskog ugovora: zemljovlasnik daje kuću na svom imanju u kojoj će stanovati seljaci. U krajnjoj liniji i taj uvjet ne bi morao biti značajan, jer su se kuće običavale dati i polovnicima. Izjave seljaka da će biti »ljudi« zemljovlasnika. — to bi, prema Rolleru, bio novi momenat i dokaz kmetskog odnosa — nisu uopće ni važne ,ni bitne za kmetski odnos u Dubrovniku. »Čovjek« (Homo) bila je jedna kategorija ljudi u Dubrovniku najrazličitijeg društvenog položaja od kneza do kmeta. Nečiji »čovjek« nije morao biti ni njegov, ni tuđi kmet. U većini kmetskih ugovora iz 15. i 16. st. uopće nema te klauzule, a u kasnijim stoljećima iščezava. Treći dio Rollerove definicije da će polovnici davati poklone i službu, samo djelomično spada u definiciju kmetstva. Služba se naime polovnika u njegovu primjeru sastojala u voženju gospodara od kuće do posjeda i natrag. Kmet naprotiv, prema poznatim činjenicama, mora besplatno raditi na zemljo vlasničkoj carini, tj. zemlji koju vlasnik obrađuje u vlastitoj režiji, određeni broj dama. Svega toga u navedenom ugovoru nema. Prema tome Rollerova definicija kmetstva nije ispravna i potpuna, i citirani ugovor ne može se smatrati kao kmetski ugovor i njegov uzorak. Sto se tiče vremena pojave kmetstva Roller zaiključuje: »... kmetstva na području Astareje od XIII do polovice XIV st. mije bilo. Oko polovice XIV st. počeli su se razvijati proizvodni odnosi slični kmetskim, ne toliko pod utjecajem odnosa koji isu vladali na Pelješcu, koliko promjenom agrarne strukture dubrovačkog područja stjecanjem Pelješca, tj. naglim povećanjem površina zemlje, kojom su raspolagali pojedini vlasnici zemlje; zatim promjenom društvene strukture grada, povećanjem broja zanatlija, trgovaca, pomoraca, opadanjem trgovine robljem i sve većim upošUjavanjem nekvalificirane radne snage u samom gradu, čime je, pored opće nestašice radne snage koja je u to vrijeme vladala i drugdje u Evropi i u našim krajevima, počeo da se gubi način obrade zemlje pomoću nadničara. Za obradu carine trebalo je promaći radnu snagu na drugi način, to se moglo traženjem rabote od kmeta, što je već degT Ivellio istakao u svom radu, samo je on taj proces stavio već u početak XIII stoljeća«.

6 Prema Rollerovom dakle izlaganju kmetstvo se pojavljuje uslijed promjene agrarne strukture dubrovačkog područja izazvane stjecanjem Stona i Pelješca s jedne strane, i uslijed promjene društvene strukture grada, u kojem se zapošljava nekvalificirana radna snaga, pa zato nestaje nadničara u poilj'oprivredi, s druge strane. Međutim u čitavom izlaganju tačno je jedino da se kmetstvo u Astareji javlja u polovici 14. st., ali ne zbog stjecanja Stona i Pelješca, odnosno promjenom agrarne strukture dubrovačkog područja uvjetovanog tim stjecanjem, nego iz drugih razloga koje ćemo dalje iznijeti. 6) Roller, n. d. 127 217 —