ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 100
lađevni računi, inventari, sudski spisi u vezi s raznim sporovima zbog regainih prava itd. Između nekoliko tisuća dokumenata, koji se čuvaju u Arhivu NRH (Državnom) odn. Kaptolskom arhivu u Zagrebu, probrali smo samo 33 koji nam prikazuju život riječnog broda od njegove gradnje i plovidbe pa do rashodovan ja i potapljanja. Dokumenti br. lab, 5 jesu ugovori, pisani hrvatskim jezikom, kojima se lađevni majstori obavezuju 1817-1818. da će za Zagrebački kaptol izgraditi dvije lađe i dvije dereglije. Iz dokumenata . 2 ab vidi se, koji gospoštijsiki podložnici kao vješti tesari sudjeluju pri gradnji kaptolskih lađa u Sisku. Dokumenti 3 abodet svjedoče koje isu poslove obavili na spomenutim lađama razni obrtnici: stolar, pilar, kovač, bravar i ličilac. Dok. 5, 19b sadržaje instrukciju za lađevriog blagajnika koji ima voditi blagajnički dnevnik o raznim troškovima riječnog putovanja. Dok. 6-17, 19a, 20, 21, 23, 24 jesu opći i porj edinačni lađevni računi, zatim prigovori računima od strane komisije za pregled računa i odgovor blagajnika na prigovore. Dok. 18ab jesu inventari dviju kaptolskih lađa s popisom svih predmeta odn. dijelova lađa s hrvatskom i latinskom terminologijom. Dok. 22 jest ugovor o davanju lađe u zakup. Dok. 25-33 odnose se na Sav&ko-kupsko parobrodarsko društvo i prvi hrvatski parobrod »Slogu«, koji je godinu dana, od rujna 1844. do rujna 1845., plovio od Siska do Zemuna.. Tri priložene slike predočavaju plan o uzaludnom dizanju iz vode nesretno potonuloga parobroda »Sloge« u Savi kod čardaka Spilje blizu Bošnjaka. Dokumenti su pisani latinskim, hrvatskim i njemačkim jezikom. Posebno su zanimljivi hrvatski nazivi pojedinih plovnih objekata, nazivi dijelova lađe, nazivi raznoga obrtničkoga pribora i alata. Iz dokumenata se vidi oprema lađe; raznovrsni troškovi putovanja; upotreba ljudske i konjske snage; indeks oijena plaća, nadnica i raznih predmeta. Zagrebački kaptol dolazi do zaključka, da je prijevoz žitarica iz Banata u tidsak na vlastitim lađama preskup i nerentabilan, pa zato iza 1836. prevozi žitarice na tuđim lađama. Da bismo istraživačima povijesti brodarstva na našim rijekama izišli što vise u susret, dajemo ovdje i sumarni pregled ostale arhivske građe, koja se odnosi na riječno brodarstvo, a čuva se u Arhivu NRH (Državni arhiv) odn. u Kaptolskom arhivu u Zagrebu. Zaključci Hrvatskog sabora: 1695. apr. 26. (sv. IV str. 105-106): Hrvatski sabor zaključuje da se kostajničkom vojnom zapovjedniku Petru Kegleviču imaju staviti na raspolaganje 24 lade zbog do voženja građe za utvrđivanje tvrde u Jasenovcu. 16&). aug. 17. (sv. IV str. 109): Sabor ponavlja svoj raniji zaključak. 1735. (sv. VI): Sabor raspravlja o prevozu brašna Savom od Podsuseda do Savskog Narta. 1845. (br. 39.): Sabor moli kralja neka odredi da se zbog unapređenja nacionalne trgovine čisti korito Save i Kupe, jer je zbog neuređenog riječnog korita Save 14. IX T845. potonuo prvi hrvatski nacionalni parobrod »Sloga«; osim toga, Sabor požuruje izgradnju željeznice od Vukovara do Zagreba. Spisi Povjerenstva (Acta Commissionaiia) fasc. 45., br. 1-163: Ispitivanje mogućnosti plovidbe Savom od Siska do Zagreba i dalje do Ljubljane u prvoj polovici XIX st. Priloženi su nacrti o regulaciji Save kod Zagreba i dr. —100 — \
