ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 531

Kao. i. do sada u gradu Osijeku i u čitavom arhivskom području obilaženi su stalno važniji arhivi i registrature, vršena su škartiranja i mjesečno su pregledavana skladišta starog papira otpadnih poduzeća. II Preuzimanje arhivske građe. Uz česte sitnije darove pojedinaca i Gradskog muzeja u Vukovaru, odnosno njegovog direktora A. Ë. Brlića među

. važnijim prinovama bila bi tri elenha triju

. osječkih gradskih općina s' popisom njihove arhivske građe sastavljeni g, 1786. . prigodom njihova spajanja u jednu gradsku općinu, što ih je darovao osječki Muzej Slavonije, koji ih je čuvao u svojoj povijesnoj zbirci. Osječki' je muzej predao i 18 vjerskih matičnih knjiga bivšeg kotara Bijeli Manastir od g. 1748-1879. primljenih od Narodne milicije. Na osnovu podataka dobivenih pri popisu registratura preuzeta je' od matičara kalvinska matična knjiga iz Karanca ' u Baranji od 1756'—1802. i šest matičnih knjiga kotara Bijeli Manastir od godine 1784-1882. !; *" • •• ; ' • / f,-i '. Dalje "važnije arhivalije predali su: Institut za ekonomiku poljoprivrede u Beogradu (kopije anketne građe o mjesečnoj privrednoj djelatnosti individualnih poljoprivrednih gospodarstava u g. 1956. i 1957. za područje Virovitica), »Štampa«, grafičko poduzeće Osijek (tiskanice), škola Čepin (protokoli i spisi od g. 1892-1943), Osnovna škola »Milica Križan« Osijek (dio protokola i spisa Građanske škole i Partizanske gimnazije u Osijeku od g. 1882-1947), NO kotara Osijek (dio spisa ukinutih Narodnih odbora kotareva Osijek, Đakovo, Valpovo i Bijeli Manastir od .g. 1945-1956), NO općine Osijek (spisi pojedinih odjela Gradskog poglavarstva i Gradskog Narodnog odbora u Osijeku od g. 1926-1953J, »Vodovod i plinara« u Osijeku itd- • < . . . •> t • • III Sređivanje arhivske građe. Zbog pomanjkanja osoblja" moglo se sređivanje provoditi samo ù najnužnijim razmjeräma: da se dođe do prostora, da građa koja je najpotrebnija bude pristupačnija, da građa što leži na podu bude smještena na novoizrađene police, te konačno da se može obaviti popis növöpreuzete građe. Iz ovih razloga sređeni su, odnosno popisani spisi primljeni od NO-a općine Osijek, a od prije primljenih arhivalija spisi i protokoli NO-a okruga i oblasti Osijek, godište 1838. osječkih gradskih spisa, te svojedobno od Otpada oduzeti personalni spisi sudbenih stolova u Osijeku, Vinkovcima** i Vukovaru. •• , ... .• IV Popularizacija arhivske službe i suradnja s nastavom. Za popularizaciju •arhivske-službe iskorišteni • su štampa, publicistika i radio. U osječkom dnevniku »Glas Slavonije« doneseni su članci iz osječke prošlosti pisani na osnovu arhivske građe, a isto tako u domaćim i vanjskim publikacijama. Osječka je Radio-stanica u .svojoj stalnoj dnevnoj reportaži »Osječka kronika« donosila povremeno i vijesti iz osječke prošlosti, a činila je to i- Radio-stanica u Zagrebu. I vanjske su novine donosile pojedine vijesti o osječkom Arhivu i njegovoj, arhivskoj građi. Arhiv su posjećivali učenici osječkih srednjih škola samostalno kao pojedinci i pod vodstvom njihovih profesora kao razredi ili seminari. Tom prilikom održana su im predavanja. U osnovnoj školi'u Novom gradu održano je u priredbi »Pionirskog "sveučilišta« predavanje, kojemu jé prisustvovalo oko ' 200 učenika najviših razreda. Nastojalo se oživjeti rad osječke sekcije »Povijesnog društva«, na žalost bez svakog uspjeha. Naprotiv se vrlo uspješno surađivalo s osječkim i svim ostalim .slavonskim muzejima i sa Društvom za zaštitu kulturno historijskih spomenika i unapređenje urbanističkog izgleda grada Osijeka »Mursa« u Osijeku. — 531.—