ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 497

VIJESTI ZASJEDANJE ARHIVSKOG SAVJETA NR HRVATSKE 29. XII. 1959. godine U 1959. godini održao* je Arhivski savjet NR Hrvatske jedno zasjedanje na kojemu su razmatrana ova pitanja: 1. analiza evidencije registratura na području NR Hrvatske; 2. stručno osposobljavanje kadrova; 3. informativna pomagala u arhivskim ustanovama; 4. razgraničenje stvarne nadležnosti između arhiva, biblioteka i muzeja; 5. plan rada Arhivskog savjeta NRH za god. 1960. i 6. razno. S obzirom na značenje problematike ovog zasjedanja, a posebno one problematike pod prvom točkom dnevnog reda, ovom su zasjedanju prisurtvovali svi direktori arhivskih ustanova s područja NR Hrvatske. Ad 1) izvršena je analiza evidencije arhivske i registraturne građe, tj. analiza ankete obavljene u tom pravcu u godini 1959. Pobliže o toj analizi, o postignutim rezultatima ankete, o zaključcima i o sveukupnom značenju provedene evidencije za dalji rad arhivske službe raspravlja se u članku prof. Stjepana Bačića u ovom broju »Arhivskog vjesnika«. Kako se vidi iz tog članka, Arhivski je savjet u svom radu položio težište ne samo na analizu ostvarene evidencije arhivske i registraturne građe nego je u svojim zaključcima posebnu pažnju obratio na dalji rad koji moraju razviti sve arhivske ustanove preko svojih referada za vanjsku službu, a radi osiguranja što boljeg čuvanja arhivske i registraturne grade koja se nalazi na terenu van arhivskih ustanova. Toj prvenstvenoj svrsi treba da posluže i »Preporuke o čuvanju arhivske i registraturne građe«, koje će preko centralnih republičkih organa vlasti i centralnih püvrednih i društver.ih organizacija biti razaslane na teren svakom pojedinom organu vlasti, ustanovi, privrednoj i društevnoj organizaciji. Isto će tako toj svrsi posebno poslužiti i seminar za rukovodioce vanjskih službi svih arhivskih ustanova u NR Hrvatskoj, koji će u toku 1960. godine organizirati Državni arhiv u Zagrebu i za koji će materijalna sredstva osigurati Savjet za kulturu i nauku NR Hrvatske. Usavršavanje stručnih kadrova u arhivskim ustanovama razmatrano je na temelju informativnog elaborata na čijem je sastavljanju radio širi krug arhivista, a koji je redigirao naučni suradnik Državnog arhiva u Zagrebu dr Ivan Beuc. Osnova referata i diskusije o ovom pitanju bila je u činjenici da postojeći razni kraći tečajevi za stručno usavršavanje arhivskog kadra ne zadovoljavaju stvarne potrebe. Njihove manjkavosti očituju se i u organizacionom i u programskom pogledu. Diskusija se kretala u pravcu pronalaženja mogućnosti da se organizira stalniji rad, s više sistema, sa što potpunijim programom, pa prema tome i za postizanje većeg i trajnijeg uspjeha u usavršavanju stručnosti arhivskog kadra. Došla je do izražaja težnja da se nastoji svakako realizirati jedan stalan tečaj za arhiviste, za koji je izrađen opširniji nacrt nastavnog programa, a posebno da se i za arhivske pomoćnike i arhivske manipulante predvidi način stručnog usavršavanja. Jednako su konkretizirane zamisli i o tome kako da se dođe do dovoljnog broja stručnog osposobljenog osoblja za konzervaciju i restauraciju. Praktično ostvarivanje ovih zamisli susreće se, 32 — 497 —