ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 406

komore koja je u eri svoje uprave zadržala mjesto kapetana uz upravitelja Primorskih odn. Vinodolskih imanja. Prvim upraviteljem postao je domaći čovjek Matija Turina, no samo za kratko vrijeme, jer su brzo za njim slijedili stranci: grof Strassoldo, Koderman, Geyssler i barun Rigoni. Od njih su neki bili i zakupnici tih imanja. Uz kapetana formirana je i uprava imanja u kojoj su uz kapetana, kaštelana, gospoštijskog suca i uficijala (za željezo, sol i drvo) bili još razni računski i niži službenici.

2 Tako se razvio čitav administrativni aparat koji je podnosio izvještaje kapetanu, a ovaj svojim predpostavljenima, u konkretnom slučaju upravi ugarske komore u Požunu. Uz redovne izvještaje nastale tokom 22 godine upravljanja ugarske komore tim imanjima (do g. 1692) nastao je još čitav niz izvještaja koje su komori podnosili članovi raznih komorskih komisija. One su često bile slane na teren da izvide i istraže tužbe bakarskih građana i ostalog pučanstva Primorskih imanja, koje su stizale na samu komoru pa čak i na cara. Tako je od uredovnih spisa uprave Primorskih imanja nastala tokom vremena registratura odnosno arhiv od kojega se u skupini »Acta Buccarana« sada nalazi 16 dossiera iz vremenskog razdoblja od 1672. do 1692. g. 27. travnja 1692. prodaje kr. Ugarska komora u Požunu Carskoj unutarnjo - austrijskoj komori u Grazu sva Primorska (»Vinodolska«) i ostala Zrinsko - Frankopanska imanja za 500.000 forinti.' Dok se tom transakcijom nije ništa promijenilo u ustrojstvu uprave nad tim imanjima, imala je ona zlokobno značenje sa državno-pravnog gledišta za tadanju Bansku Hrvatsku. Prelazom uprave s ugarske na unutarnjo - austrijsku komoru došlo je Hrvatsko primorje pod upravu jedne čisto austrijske oblasti koja je preuzimanjem vlasti nad Primorskim imanjima potpuno eliminirala dotadanju vlast Kraljevine Hrvatske nad tim krajevima. Dok sačuvani spisi skupine »Acta Buccarana« iz »ugarske ere« nose sve karakteristike uredovanja upravnih organa feudalnog i staleškog doba sa njima svojstvenim osobinama nemara i prilične primitivnosti, od čega se po kvaliteti odvajaju samo dopisi i naredbe Komore u Požunu, nova uprava uvela je i u administraciju Primorskih imanja sistem uredovanja austrijske uprave koji se odlikuje svojom, za ono vrijeme odličnom metodičnošću i pedantnom urednošću. Unutarnjo-austrijska komora upravljala je tim imanjima preko činovništva koje se je u početku sastojalo pretežno od domaćih Primoraca i od nešto malo doseljenih i već udomaćenih Talijana No od početka XVIII st. počeo je veći priliv Austrijanaca i ponijemčenih Slovenaca na činovničke položaje. Dok su spisi iz ere Ugarske komore pisani najvećim dijelom latinskim jezikom uz mali broj na hrvatskom i talijanskom, od početka 2 Mažić M., Prilozi za povijest grada Bakra. Sušak 1892, str. 3. i 77. 3 Thalloczy L. v.: Die geschichtliche Bedeutung der Familie Erangepan. (Pos. ot. iz: »Ungarische Rundschau« III. Jhg. 2 Heft. Bp. 1913, str. 257). — 406 —