ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 360
tova, vinograda, kao i rad šumarije, bilo je robotno podavanje, tj. obavezni besplatni rad kmetova na gospoštijskim poslovima. Relativno suvišnu radnu snagu, tj. onu koja se zbog eventualno premalenih alodijalnih površina nije mogla upotrijebiti, upravnik pojedinog posjeda mogao je uz naolatu odstupiti nekom obližnjem imanju ili si. Gospodarska instrukcija veoma iscrpno se bavi cjelokupnom aktivnošću vlastelinske uprave, počevši od patronatskog prava, odnosa prema župniku, porezne konskripcije, pa onda preko reguliranja urbanijalnih odnosa, naturalnog, radnog i novčanog podavanja do pojedinih grana gospodarske djelatnosti na imanju. Tako nalazimo uputstva za uzgoj stoke, za rad na oranicama i livadama, za šumariju, u vezi sa pčelarstvom, lovom, ribolovom itd. Posebno se razmatraju administrativna pitanja odnosa s komorskom upravom, korespondiranje, knjigovodstvo, odgovornost službenika i si. Za upoznavanje s ekonomskim pogledima odgovornih komorskih službenika veoma je interesantan odjeljak navedene gospodarske instrukcije koji govori općenito o radu (Arbeit). 2 " Rcbotni rad podložnika, kaže se u uputstvu, često upropaštava vlastelinsku zemljište, jer seljak pristupa obradi tih površina tek kada završi posao na svojem selišnom posjedu, a i onda ih tek površno i veoma slabo obraduje. Stoga se nalaže upravnicima da nastoje sve gospodarske poslove vršiti u najbolje vrijeme i na najkorisniji način, a u tom cilju nužno je da najveći dio vremena sami osobno prisustvuju i nadgledaju izvršenje radova. Strogost špana i gospodarskih hajduka pokazat će seljaku da poslove na gospoštijskim poljima treba obaviti isto tako dobro i savjesno kao i na vlastitom selištu. U slučaju da slabi rezultati na alodiju ukazu na propuste i nebrigu upravnika, on će ne samo da odgovara zbog nevršenja dužnosti, već i da snosi gubitak koji se pokaže. I onda nastavlja uputstvo: »Vlaselinstva imaju snage, imaju moći da njihove zemljišne parcele uvijek bolje izgledaju i bolje budu obrađene nego one privatnih pobjednika. Oni (tj. komorsku posjedi) moraju služiti podložnicima kao uzor i kao podstrek za njihova nastojanja i marljivost — a to sve zavisi samo o savjesnom shvaćanju dužnosti sa strane gospoštijskih službenika«. Vrijedi napomenuti da je u postjozefinsko doba centralna uprava usvojila program rasprodaje komorskih posjeda privatnicima s motivacijom upravo suprotnom ovoj ideji jozefinističkog komorskog administratora Komaromija, tj. da se na privatnim imanjima postižu bolji gospodarski rezultati! 25 Isto; dali je citirani pasus glasi: »Die Herrschaft hait Kräften, bat Macht, dass ihre Grundstücke immer besser iah eines privaten aussehen und bearbeitet werden, und sie müssen dien Uratenthanen zum Muster, und Anreitzung seines Fleiisses und Industrie dienen«. — 360 —
