ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 358

jutra, a tri najveće jesu: kod Lepoglave oranica Na goli s oko 13 jutara, Sternjaki s oko 11 jut. i u Veternici parcela Na Viderovom 9 jutara. Interesantna je procjena prinosa žitarica i drugih plodina na alodi­jalnoj površini. Prema četverogodišnjem prosjeku iz god. 1786—1789. vlastelinstvo je sa svojih polja imalo ove prinose: 1) pšenica dobiveno 158 m jer., sjeme 46,3/8 mjerova, 2) kukuruz „ 276,V» „ , „ 7,Va 3) ral „ 247,7a „ , „ 67,7/8 „ 4) ječam zimski . ,, 35 „ , „ 11,3/8 „ , 5) ječam ljetni „ 81 „ , 9,5/8 „ , 6) zob „ 190 „ , „ 51,5/8 7) proso „ 24,V2 „ , „ 3,1/8 „ 8) heljda „ ^ 262,Va „ , „ 54,7/16 „ 9) leća „ 1,1/4 „ , „ 0,9/32 „ 10) bob „ 16 „ , „ 3,1/32 „ 11) grah „ 15,V2 „ , „ 1,19/32 „ 12) krumpir „ 14,1/4 „ , „ 1 „ , 3 U livadama je alodij raspolagao s oko 135 jutara površine, od Čega su dvije najveće parcele bile u općini Lepoglava: livada Luka s preko 26 jutara i livada Veliki travnjak s oko 23 jutra. Prosječni godišnji prinos (1786—1789) iznosio je 1970 i pol centera sijena i 608 i četvrt centera otave. Od vrtova i voćnjaka imalo je vlastelinstvo nešto preko pet jutara, od čega je skoro polovinu tvorio samostanski vrt u Lepoglavi. No zato je imanje bilo bogatije vinogradima. Njihova ukupna površina iznosila je 28 jutara (po 1600 kv. hv.); najveći vinograd bio je u općini Veter­nica, tzv. Melje, sa preko 14 jutara. Prosječno je gospoštijska uprava dobivala od svojih vinograda nešto iznad četiri stotine akova vina (tako npr. iz Melja 214 akova i 13 mjerica). 19 Od alodijalnihj površina svakako treba istaknuti šlumsko blago lepoglavskog imanja. Preko polovine šumskog područja otpada na tri velika šumska kompleksa, i to: — šuma Gaj, u općini Očura, sa preko 372 jutra površine, — šuma Kozjan, u općini Vetrenica, s oko 240 jutara. — šuma Čret, u općini Lepoglava, sa 121 jutrom; ukupno je bivši pavlinski posjed raspolagao sa skoro 1.320 jutara šuma (po 1600 kv. hv,). Prema Kraljevoj procjeni, godišnje se moglo dobiti 1.654 hvati tvrdog drva i 36 hvati mekog drva. 20 Stočarstvo nije na lepoglavskom posjedu bilo naročito razvijeno. Kako ističe popisivač u svom elaboratu, zbog pomanjkanja dobrih pašnjaka držali su pavlini svega nekoliko krava za kućnu upotrebu, a sada se — s obzirom na raspoloživu stočnu hranu — uglavnom uzgajaju 18 Isto, str. 62, Rrillog N. lfl Isto, z,a livade vidi str. 63—64, Prilog O; za vrtove d voćnjake vidi str. 66, Prilog Q; za vinograde vidi str. 57, Prilog K. 20 Isto, str. 54—55, Prilog H. * — 358 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom