ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 355
S tog gledišta Heinke je početkom 1782. god. zauzeo kritički stav i prema Josipovu nalogu za ukidanje niza samostanskih redova te je nastojao te naredbe ublažiti odnosno suziti krug redova na koje će se reforma primijeniti. Konačni rezultat bio je da su samostanska dobra dijelom prodana, a dijelom došla pod komorsku upravu i njihovi prihodi uključeni u vjerski fond. U Hrvatskoj su pod udar te reforme potpali u prvom redu pavlinski samostani sa svojim posjedima, a od ženskih redova klarise. Budući da je vjerski fond spadao u domenu političke uprave, to je neposredan nadzor nad tim podržavljenim dobrima imalo Ugarsko namjesničko vijeće. Međutim, u 1785. god. dolazi do značajnih promjena. Te je godine sproveo Josip II (u okviru svojih centralizatorskih reformi na cijelom području Ugarske i Hrvatske) novu upravnu razdiobu na deset distrikata. Zagrebački distrikt, kojem je na čelo došao kao ban i kraljevski komesar grof Franjo Balassa, obuhvatio je raniju zagrebačku, varaždinsku, krizevačku i požešku županiju, kao i područje uskoro ukinute i zagrebačkoj županiji priključene severinske županije, a od mađarskih županija samo zaladsku. Slavonske pak županije virovitička i srijemska potpale su pod pečujski distrikt. Budući da je u to doba Josip II također pripojio Ugarsku dvorsku komoru Namjesničkom vijeću, to su poslovi iz resora vjerskog fonda i iz ostalih komorskih posjeda bili sjedinjeni, i tako je krajem 1785. god. formiran u Zagrebu poseban Komorski administratorat sa zadatkom da vodi upravu nad svim prijašnjim komorskim i podržavljenim crkvenim posjedima u okviru zagrebačkog distrikta. 9 Komorski posjedi u Hrvatskoj sastojali su se u osnovi od prijašnjih zrinsko-frankopanskih dobara, s tim što su primorska dobra ostavljena i nadalje pod upravom, riječkog gubernija, dok je zagrebački administratorat nadzirao gospoštije Fužine i Vrbovsko. 10 Osim toga preuzeo je administratorat 1787. god. i gospoštiju Čabar, kojom je dotad upravljalo Rudarsko nadzorništvo u Idriji, zbog rudnika u Čabru. 11 Za komorskog administratora u Zagrebu postavljen je bio Sigismund Komaromi, dugogodišnji komorski službenik u Hrvatskoj. S obzirom na opsežnost poslova uprave nad podržavljenim crkvenim dobrima, dekretom je Namjesničkog vijeća od 30. oktobra 1787. određeno da se postavi poseban inspektorat nad posjedima ukinutih samostana. 9 Državni arhiv NRH u Zagrebu, Arhiv Komorskog administratora u Zagrebu (dalje citirano pod 1 : KAZ), Elaborat komorskog administratora Marka Delivuka od 1. jiula 1833. 10 Vidi: Erceg Ivan, Prinosi za upoznavanje ekonomskog i pravnog položaja kmetova fužinskog kaštelanata u drugoj polovici 18. stoljeća, Zbornlik Hist, instkulta JAZU — vol. II, altar- 227—262. 11 O komorskoj upravi na gospoštiji čabar dajem podaitke u prilogu: Komorska gospoštija Čabar 1787—1798, u Historijskom zborniku 1958/59. — 355 —