ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 308
vina, kao i poljoprivreda, ovisi o klimatskim prilikama pa ga jedne godine ima više, a druge godine manje. 1836. bilo je u svemu 1450 urni ili vedri vina, 1837. — 1350 vedri, 1838. — 840 vedri. I druge godine znatno variraju: 1839. — 1790 v., 1840. — 2490 v., 1843. — 1970 v., 1845. — 390 v., 1846. — 2420 v., 1848. — 670 vedri. Prema tome, na jednu vinogradarsku kuću otpada poprečno 8 vedri vina na godinu, a na jednu osobu iz takve kuće 3 /* vedra. Ako međutim pogledamo urod vina u nešto boljoj g. 1836. i nešto lošijoj 1838., vidimo da u boljoj godini u Brestovskom Vrhu dvije kuće imaju 40 vedri, dvije 30 vedri, devet kuća 20 vedri, a sve ostale skoro po 10 vedri. U lošijoj godini na istom mjestu tri kuće imaju po 20 vedri, trinaest po 10 vedri, a ostalih 19 kuća po 20-150 pinti. Iz svega ovoga izlazi da je većina vinogradara sisačke okolice imala vina samo za domaću potrebu, pogotovo za loših godina, a prodajom vina moglo se baviti tek dvadesetak vinogradara. Važno je napomenuti da su od svih vinogradara Sisačke gospoštije samo 18 montanisti, i to iz raznih sela (5 iz Odre, 3 iz Stupa, 3 iz Žabna, itd). Ostala privreda Na Savi je 1837—1838. bilo u svemu 11 mlinova, od toga 7 u Strelečkom i 4 u Hrastelnici. 1845. ima 8 mlinova u Strelečkom, a 3 Hrastelnici. Mlinovi nisu stajali na desnoj obali Save nego u sredini rijeke, zato je i sisačka i moslavačka gospoštija uzimala od njih census u ime regalnih prava. Vlasnik mlina nije jedna kuća, nego bi se tri do pet kuća složile, mlin izgradile i prihod dijelile. Na rijeci se Kupi nalazilo 6 mlinova, a na Odri jedan. Bilo je međutim i posve malih, kućnih mlinova za vlastitu potrebu. Njihovi su vlasnici od gospoštije tražili da budu oslobođeni od plaćanja regalne takse. Jedan veći »suhi« mlin stajao je u Sisku 1845. s velikim 1 kapacitetom. Vlasnici su mlinova na Kupi bili iz Drenčine i Grede. Rijeka Sava, Kupa i Odra toliko su u prvoj polovici XIX st. obilovale ribom da se hvatanjem ribe bavila ne samo gospoštija, koja ju je prodavala u Zagrebu, nego i njezini podložnici i predijalci uz naplatu censusa u ime regalnih prava. U Galdovu su bila 2 takva ribara (Logomerec i Tomaško), u Boku 2 (Krostić i Malović), u Strelačkom 3, u Tišini 4, u Odri 7, u Žabnu 13 (skoro sve kuće), u Stupnom 5, u Pračnom 3, u Drenčini 9, u Vurotu 4, u Selima 5, u Gredi 15, u Sisku 8 ribara, dakle svega 80 kuća. Riba se jela svježa i sušila, a vjerovatno i prodavala. — Malo koje godine, i malo se uopće ljudi bavilo hvatanjem rakova. Pčelarstvom se bavilo 50 kuća, dakle razmjerno malo. Opširnije o pčelama govorimo u poglavlju o prihodima gospoštije. — 308 —
