ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 258

seriju sačinjavat će miscellanea, a ta dolaze po redu iza stampata. Svakako bit će potrebno da miscellanea budu što manje obimna, jer će to biti znak da se arhivist trudio da pronađe kod svih podserija logičnu povezanost, ali budući da ju nije mogao pronaći, stavlja određeni materijal u miscellanea. Fragmenti fonda Pićanskog kaptola i Kastavske gospoštije ne spadaju u rukopisnu ostavštinu Vjekoslava Spinčića, jer je, kako je već spomenuto, ona slučajno ušla u Spinčićevu gradu, pa prema tome ti fragmenti sačinjavaju fragmente posebnih fondova, te ih stoga treba izlučiti iz Spinčićeve rukopisne ostavštine. Pošto smo utvrdili plan definitivnog inventara, odredivši redoslijed serija i podserija te sistem sređivanja kod svake pojedine serije, možemo preći na detaljno sređivanje rukopisne ostavštine. Ono- se sastoji posebno u sređivanju svakog pojedinog omota i svežnjića i općenito u usklađivanju omota i svežnjića prema redoslijedu utvrđenog plana definitivnog inventara. Već u toku samog detaljnog upoznavanja s arhivalijama rukopisne ostavštine, pošto su sakupljena znanja iz literature o političkom životu Austro-Ugarske, ličnostima koje su sudjelovale u tom životu i državnoj organizaciji, moglo se utvrditi dai će se morati istovrsne arhivalije skupiti u jedan svežnjić, a one arhivalije, koje nisu u vezi s ostalim materijalom izdvojiti te uvrstiti među one istog predmeta grupe ili kategorije. Na primjer: u kutiji u kojoj su smješteni dnevnici Vjekoslava Spinčića, nalaze se 2—3 zapisnika sjednica Hrvatsko-slovenskog kluba Istarskog sabora. Te je zapisnike trebalo izluçiti i uvrstiti u kutiju u kojoj su smješteni ostali zapisnici sjednice tog Kluba. Ili: omot ima naslov »Kastavski predmeti do 1900..godine«, a obuhvaća više značajnih problema te općine koji imaju široko istarski karakter. Ocjenivši taj značaj na osnovu literature, građu u omotu je trebalo podijeliti prema problematici, a u okviru sačuvane građe u ove subdivizije: 1) obrana hrvatskog jezika u Kastvu 1849. godine 2) Cuder u Kastvu 1879. godine 3) razni predmeti općine Kastav, a naročito izborni (1890—1897) 4) građa o problemima općine Kastav (1898—1900). Takvo specificiranje građe jednog omota u podgrupe omogućuje pored preglednosti da dobar dio rinfuzne građe koja nije bila u omotu, a odnosila se na kastavsku problematiku, uvrstimo na odgovarajuće mjesto. Logično je da bi ta unutrašnja podjela u omotu bila neefikasna kad ne bi pojedine podgrupe građe dobile svoj naslov. Detaljnija podjela građe unutar jednog omota nije zabranjena principom integriteta, jer ovaj upravo traži čuvanje cjeline radi osiguranja i svestranije analize Spinčić vidio u tim zabilješkama ogledalo svoje djelatnosti i zanimanja u određeno vrijeme, što znači da su zabilješke i po svom sadržaju posredno jedna vrst dnevnika.-Na osnovu takvog shvaćanja zabilješke su spojene sa dnevnicima u jednu cjelinu, iako zabilješke nisu neposredno dnevnici. - 258 —