ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 254

nizacija. Tu su Spinčićevi govori na političkim sastancima, saradnja sa drugovima u Političkom društvu »Edinost« u Trstu, a posebno za Hrvate i Slovence Istre u Pazinu, odnosi sa drugim političkim strankama, rad u Družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru i drugim društvenim organizacijama Istre. Treću grupu Spinčićeve rukopisne ostavštine sačinjavaju svi njegovi sastavci (objedanjeni i neobjelodanjeni), koji zacrtavaju Spinčićevu ličnost kao kulturno-prosvjetnog radnika, te njegove pomoćne knjige u kojima je djelomično registrirao svoje misli, a djelomično zapisao ono što je trebao uraditi i koliko je od toga uspio. Od ovih knjiga razlikuju se iz osnova njegovi dnevnici i

; zabilješke, koje su sasvim memoarskog karaktera. Te tri grupe arhivalija sačinjavaju količinski blizu polovicu od ukupnog obujma grade. Gotovo jednako tako veliku skupinu predstavlja korespondencija, koju je Spinčić imao sa širokim krugom svojih znanaca, političkih istomišljenika, prijatelja i rođaka. Ne može se reći da i u prve tri grupe nisu uvrštena pisma. Pače ona su većinom služila kao osnov za intervenciju ili koji drugi vid rada Vjekoslava Spinčića. Isto tako ne može se međutim tvrditi da pisma iz korespondencije nisu bila također povod Spinčićevih akcija, • ali ipak sam je Spinčić izdvojio pretežni dio korespondencije u posebnu skupinu. Uzroke tome treba tražiti u činjenici da je korespondencija služila Spinčiću prvenstveno kao obavještajna građa za poduzimanje širokih akcija (spomenice, memorandumi, zahtjevi austrijskoj vladi, opstrukcija u saboru, pregovori), a zatim, jer se većinom svakim pismom tretiraju razni problemi, teško je i zamisliti da bi se svako pismo ili barem većina moglo uvrstiti u bilo koju do sada formiranu grupu ili u originarno učinjen omot. Korespondencija sa rođacima nalazi se zajedno s ostalom korespondencijom, jer i ona često daje podatke o prilikama u Spinčićevom rodnom kraju i o težnjama Spinčićevih rođaka, koje su bile uostalom tipične kod tada tek formirajućeg hrvatskog građanstva! Uz korespondenciju se oslanjaju čestitke, razglednice, koje su pretežno bez političkog značenja i »pabirci«, to jest pisma koja je sam Spinčić izdvojio i tako nazvao iz nepoznatih razloga, a koja su uglavnom Spinčiću adresirana da bi poduzeo kakvu intervenciju u korist pojedinaca. Vjerojatno su to slučajevi za koje Spinčić nije htio ili mogao intervenirati pa su ostala nerješena. Posljednju grupu sačinjavaju stampata (službene odredbe nekih slavonskih općina iz doba I svjetskog rata — vjerojatno zbog aprovizacije — i novine, koje je Spinčić sakupljao radi podataka o obilježivanju izvjesnih prilika ili pokreta). Prema tomu, plan definitivnog inventara obuhvatio bi ove serije: 1) građa iz djelatnosti Vjekoslava Spinčića kao narodnog predstavnika; 2) građa iz djelatnosti Vjekoslava Spinčića kao člana političke stranke i nekih društvenih organizacija; — 254 —