ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 247

mogu smatrati kao sastavni dio Spinčićeve djelatnosti, jer su služile samo kao pomagalo, a nisu bile objekt njegova proučavanja ni političkog rada. Grada o radu Hrvatsko-slovenskog kluba i Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću u Beču, Hrvatskog kluba Istarskog Sabora, političkih društava u Istri, Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru i drugih organizacija ne pretstavlja posebne fondove. Spinčić je sudjelovao sjednicama tih organizacija kao njihov član ili funkcioner, a imao je običaj da bi zapisivao pojedine izjave svojih drugova, koje su oni dali na tim sastancima, svoja zapažanja i misli povodom prijedloga ili problema, koji su se iznosili na sjednicama te zaključke i akcije povodom takvih prijedloga. Spinčić! je ikao funkcjioner tih ortganiizaciija često primao pisma u kojima se iznosila problematika istarskih sela i gradića, a koja se rješavala u pojedinim organizacijama, pa je odgovarao na takva pisma u sklaidu sa zaključkom: organizacije. Veći dio svojih primjedbi, bilješki, pisama, nacrta govora Spinčić je sačuvao, kao i mnoge zapisnike sa tih sjednica, koje je on sastavio ili potpisao ili možda dobio da bi znao uskladiti svoje akcije u Istarskom Saboru, Zastupničkoj kući u Beču i uopće u javnosti. Naročito zapisnici sjednica nisu biJii skupljeni u jedan omot, osim nekoliko, nego su bili u raznim omotima po raznim predmetima, što pokazuje da i sam Spinčić nije te zapisnike smatrao jednom cjelinom, nego tek direktivnim pomagalom u svom radu. Treba podvući međutim da je Spinčić znao što znači jedan arhivski fond na pr. Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru za kojeg sačuvanje je vodio posebnu brigu i onda kada nije više živio u Istri, kako je prije naoomenuto. Građa o radu tih organizacija dakle u osnovi ne pripada fondovima tih organizacija, iako ne bi bilo zapreka da se iz njih izdvoie sjednički. zapisnici i uključe u fondove tih organizacija, ako se naknadno pronađu i ako ti zapisnici budu tamo manjkali. Kako se vidi, Spinčićeva građa je nastala većim dijelom iz djelatnosti samog Spinčića, a manjim djelom posredno iz odnosa Spinčićeva javnog rada. Prema tome, u toj građi postoji prirodna veza dokumenata. Ta građa ne predstavlja spoj nevezanih arhivalija, različite provenijencije. Naprotiv, Spinčićeva građa je organski povezana, proizašla je iz djelatnosti Vjekoslava Spinčića kao profesora, političara i kulturnog radnika, a služi kao izvor i osnov za povijesna istraživanja. Po^-ešno je definitirati Spinčićevu građu zbirkom ili kolekcijom, jer zb'"ka predstavlja organski nevezani skup dokumenata, kolji je m<*Ao iz posebnih interesa sakupljača dokumenata. Građa Vjekoslava Spinčića predstavila rukopisnu ostavštinu Vjekoslava Spinčića. To shvaćanje ne pobija činjenica da su među ostavštinom Spinčića nađeni fragmenti 1 arhivskog fonda Kastavske gospoštije. Sam Spinčić prilikom ponude svoje da preda svoju rukopisnu ostavštinu Državnom arhivu ,naelašava da bi predao »množinu pisama, spisa, bilješki tičući se mojega i djelomično mojih drugova rada u javne svrhe«, a ne spominje da bi predao i ostatke arhivskog fonda Kastavske gospoštije, iz čega izlazi — 247 —