ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 243
štine Spinčićeve izlučio knjige i brošure, jer da nema smisla s arhivističkog gledišta da te štampane stvari leže zajedno s rukopisnom gradom. Vjerovatno je da je tom prilikom dr Budisavljević mislio i na geografske karte, jer su ne samo knjige predate Arhivskoj biblioteci, nego su i geografske karte odmah izlučene iz Spinčićeve ostavštine i uvrštene u zbirku mapa Državnog arhiva u Zagrebu. Uz izvještaj dr Budisavljević je priložio opis Spinčićeve rukopisne ostavštine te njezin popis. 43 Opis arhivalija iz rukopisne ostavštine Spinčića daje opće podatke o načinu kako je ta ostavština dospjela u Državni arhiv u Zagrebu i o sadržaju grade te ostavštine. Uporedivanjem inventara iz 1928. godine popisom iz 1946. godine može se prilično točno ustanoviti kako je dr Budisavljević izvršio grupiranje cjelokupne grade Spinčićeve ostavštine. Treba odmah naglasiti da dr Budisavljević nije u osnovnim a ni u mnogim detaljima mijenjao prvotnu osnovu inventara iz 1928. godine, a nije dirao ni gradu koju je sredila Cvijićka. Shvatajući da je Spinčić zadržao treći dio svoje arhivske grade do svoje smrti zato što je bio najvažniji, dr Budisavljević je stavio taj dio grade ispred grade koju je sredila Cvijićka, smjestivši ga u 20 kartonskih kutija.- Budući da je on našao u mnogim fasciklima i kutijama medu ostalim spisima razne novine i novinske izreske za koje je smatrao da nemaju izvjesnu vezu s ostalim spisima, on ih je izlučivao i tako smjestio u tri kartonske kutije stavljajući ih iza grade koju je sredila Cvijićka. 44 Ove radnje registrirane u Budisavljevićevom inventaru Spinčićeve rukopisne ostavštine bile su dakle uglavnom jedine novosti za inventar iz 1928. godine, jer ostali dio inventara koji je sačinio dr Budisavljević gotovo se u potpunosti poklapa s inventarom Antonije Cvijić, budući da dr Budisavljević nije vjerovatno smatrao za potrebno da dira raspored »spisa i pisama« koji je učinila Antonija Cvijić, a još prije nje sam Spinčić, odnosno Nazor, Jelušić i dr Nagy. Takvo shvaćanje je dr Budisavljević ponovo zastupao u svom predlogu upravi Državnog arhiva u Zagrebu od 27. IX 1946., kada je podvukao da po njemu grupiranu arhivsku građu Spinčića treba samo revidirati u pogledu hronološkog reda i preciznije srediti, gdje to još nije izvršeno. Budući da je već poznat način i metod sređivanja Spinčićeve građe primljene u Arhivu do 1928. godine, preostaje da se prema popisu građe učinjenom po dr Budisavljeviću dade slika samo za još preostalih 20 kartonskih kutija, kojé je dr Budisavljević sredio i složio. Teško je ustanoviti koji je princip dr Budisavljević dosljedno primjerno u sređivanju materijala ovih 20 kutija. Kako je riječ o najvrijednijoj Spinčićevoj građi, te da bi ona trebala izvršiti najveći utjecaj na formiranje glavnih i sporednih serija građe u inventaru, a da se 43 Državni arhiv Zagreb, k broju 215/1946 od 27. IX 1946; 44 Isto, vidi bilješku o tome u opisu rukopisne ostavštine Vjekoslava Spinčića. — 243 —
