ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 234

Hrvatskoslovenskog kluba od 1892. do 1916. godine, a u Carevinskom vijeću u Beču član Hrvatskoslovenskog kluba kasnije pak Jugoslavenskog kluba. Neko vrijeme bio je predsjednik Političkog društva za Hrvate i Slovence Istre. Dugi niz godina bio je predsjednik Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru i potpredsjednik Bratovštine hrvatskih ljudi u Istri. Pored tih funkcija vršio je povremeno još i druge manje važne (član uprave Čitaonice i Posojilnice u Kopru, predsjednik Čitaonice i muške slovenske Podružnice Družbe sv. ćirila i Metoda i-dr.).

10 Spinčić je bio ne samo prosvjetni radnik i političar nego i pisac. Medu važnije radove spadaju studije: »Hrvatskoj ili Italiji«, Sušak 1880, »Slavensko bogoslužje u Istri«, Pula 1913, »Moje izbivanje iz Istre«, Zagreb 1922, »Razvitak narodnog preporoda u Istri« u »Povijesti Istre« Dane Grubera, Zagreb 1924. i »Crtice iz hrvatske književne kulture Istre«, Zagreb 1926.

11 Osim tih Spinčić je napisao čitav niz novinskih članaka i manjih sastavaka objelodanjenih u raznim časopisima. Često su njegovi sastavci ujedno i tekstovi govora održanih u bečkom Parlamentu, Političkom društvu za Hrvate i Slovence u Istri, Družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru, Političkom društvu »Edinost« u Trstu, povjerljivim sastancima istarskih rodoljuba i masovnim skupštinama u Istri. Spinčić je bio neumoran radnik za političko, kulturno i prosvjetno uzdizanje Istre. Naročito je impozantan njegov rad na podizanju prosvjete u Istri da bi nacionalno probudio istarskog seljaka i posebno formirao školovanu hrvatsku istarsku inteligenciju. II. Rijedak je slučaj da je jedan kulturni, politički ili uopće javni radnik posvetio toliko pažnje pismima, bilješkama, sastavcima svojim i svojih drugova radi očuvanja u interesu povijesnih istraživanja kao što je to slučaj kod Vjekoslava Spinčića, koji se javlja u povijesti Istre, u doba pokušaja rješavanja nacionalnog pitanja, kao jedna od dominantnih pojava političara i prosvjetnog radnika. Zaslugom Vjekoslava Spinčića data je mogućnost historijskim istraživačima da temeljito prouče razvoj borbe, nastojanja i pokušaje, tužbe i stradanja Hrvata u istarskim gradovima, gradićima, varošima i zabitnim selima pa i povijest svake hrvatske kulturne, ekonomske i političke stečevine u Istri i Kvarnerskim otocima. Posebno značenje Spinčićeve rukopisne ostavštine odražava se naročito u činjenici da njegova grada obuhvata gotovo čitav vijek borbe oko rješenja nacionalnog pitanja u Istri te da pruža pozadinu te borbe onakvu kakva je ona zaista bila a ne kakvu su prikazivali službeni akti Sabora Istre ili Zemaljskog odbora Istre u kojima su u većini djelovali talijanski iredentisti i njihovi pomagači. Čak ni organ nacionalne borbe »Naša sloga« i »Edinost« ne predstavljaju kao novine tako čvrst argumenat kao arhivska građa Vjekoslava Spinčića. Tu su originalna pisma istarskog kmeta sa svim njegovim stradanjima, građana s njegovim nastojanjima, advo^ 10 V. Spinčić, »Crtice ... « str. 104-105. • 11 V. Spinčić, »Crtice ... « str. 105-106. — 234 —