ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 96

Prilog 1. TKO SU BOLJŠEVICI ? I. Prije mađarske radničke revolucije cijela je Evropa čitala i slušala samo o strašnim grozotama ruskih komunista (boljševika). Cijela je burzoaska štampa donosila iz dana u dan članke, dopise i vijesti o masakriranju, ubistvima, umorstvima, pljačkanju i pustošenju ruske Crvene Arme je. Iza uspjele mađarske radničke revolucije nemamo više onih lažnih i iskrivljenih vijesti o ruskim boljševicima u nijednim ugarskim novinama. Burzoaska paščad i njeni lakaji laju doduše i danas, kako na nas tako i na revolucionarne socialiste ostalih zemalja, no sav će im trud ostati jalov. Pa kako bi ti revolucionarni socijaliste (komuniste ili boljševici) morali po lažnim opisima buržoazije izgledati? Bilo bi to najviše par hiljada slavohlepnih i okrutnih fanatičara, koji su se dočepali pre var om i nasiljem vlasti nad ogromnom Rusijom. Razlog je, da tu vlast drže tako dugo u tome, što su unajmili vojsku, koju dobro plaćaju i koja za nagradu provodi po gradovima i selima strašan teror(strahovladu). Nije onda dakako čudo, da gradovi izumiru, da kuga," kolera i glad uništava dnevno na stotine ljudi. Nije onda dakako čudo, što se dižu milijuni seljaka protiv boljševika i oružanom silom navaljuju na Petrograd i Moskvu. Nije čudo, da se u svakome većem gradu otkrivaju urote proti boljševičke vlade i t. d. Tako po prilici izgleda slika, koju bezdušna, razbojnička štampa narivava svojim radničkim masama s gadnom namjerom, da im ocrni ruski revolucionarni proletarijat. Zapadna i južnoevropska buržoazija nada se ovim podlim načinom otstraniti pogibelj socijalne revolucije u svojim vlastitim zemljama. No prevarit će se u tome krvničkom računu! Stići će i nju zaslužena plaća. Dići će se i njen proletarijat, da sudi svojim izrabljivačima. Boljševici nisu svladali ruski narod, jer je on sam i sav boljševik. Ta zar je moguće, zar je u cijeloj ljudskoj poviesnici poznato, da bi moglo par stotina ili hiljada ljudi svladati tako ogromnu zemlju s tolikim brojem milijona stanovnika, i to još u jednoj revolucionarnoj epohi, u kojoj su boljševici imali osim nutarnje borbe i vanjsku proti Engleza, Francuza, ruskih carskih generala, Cehoslovaka i t. d.? I to ne samo od juče ili danas već od mjeseca studenoga 1917. dakle već godinu i po. Svaki se nepristrani čovjek mora u čudu upitati, kako je baš boljševicima uspjelo predobiti i uzdržati na svojoj strani vojsku, radništvo i seljaštvo? Zašto to nije pošlo za rukom desnima socijalnim revolucionarima i menjševicima? Zašto se nije mogao vatreni pučki govornih Kerjenski uzdržati na vladi ili ruski carizam sa svojim razgranjenim aparatom tajnih agenata, žandarmerije i policije, sa svojim sudovima, zatvorima i vojskom? Zašto su svi oni izgubili moć i vlast a boljševici (komuniste) je upravo dobili i zadržali? —96 —