ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 563

1948), te za preostalu gradu sastavljen inventar. d) Također je škartiran materijal poduzeća za Rafineriju nafte (bivša R. O. M. S. A.). Sastavljen je inventar. e) Nakon provedenog škartiranja sastavljen je inventar školskih spisa za bivše školsko nadzorništvo za Kvarner Provveditorato agli studi di Provincia del Carnaro). „ f) Krajem godine početo je sređivanje velikog i vrlo značajnog fonda našeg arhiva, t. j. arhiva riječke Prefekture. 4) Popularizacija arhivske službe (izložbe, predavanja i t. d.). U mjesecu studenom prošle godine, kao i svake od posljednjih godina, priređena je u arhivu izložba prilikom »Tjedna arhiva«. Ta je izložba ove godine bila tehnički i estetski najbolja od svih dosadanjih, jer se raspolagalo većim sredstvima za njeno uređenje. Tom prilikom održana su i prigodna predavanja po školama i preko Radiostanice u Rijeci. 5) Naučni rad na arhivistici i drugim pomoćnim historijskim naukama. Održan je višemjesečni tečaj iz paleografije, diplomatike i arhivistike, koji su pohađali svi stručni službenici Arhiva i neki službenici iz Naučne biblioteke. Pripremana je građa, koja dolazi u obzir za publiciranje u »Vjesniku Drž. arhiva u Rijeci«. 7) Izdavanje časopisa. Objavljen je IV. svezak našeg časopisa »Vjesnik« i započet rad na pripremanju V. sveska. Dr. Mirko Zjačić DJELATNOST HISTORIJSKOG ARHIVA U VARAŽDINU 1. Nadzorna arhivska služba i preuzimanje arhivalija. Ustanovljenjem mreže arhiva u NR Hrvatskoj, Historijski arhiv u Varaždinu obavlja arhivsku službu na teritoriju Međimurja, Zagorja i dijela Podravine. To je područje današnjih kotareva Čakovec, Varaždin, Koprivnica i Krapina. Područje Varaždina i Koprivnice bilo je već ranije obuhvaćeno, te glavninu arhivskih fondova ove ustanove čine preuzeti arhivi tog teritorija. Prošle 1958. godine, bilo je težište rada upravo na Međimurju. Za to je vrijeme registrirano, te zatim dopremljeno i smješteno u pomoćno arhivsko spremište u Čakovcu 40 fondova, koji čekaju na daljni arhivski postupak. Primjećujemo, da niti na području kotara Koprivnica, a niti na onom kod Čakovca, Arhiv nije bio u stanju iz objektivnih razloga vršiti stalan nadzor. Korišteni su svi mogući putovi i sredstva, ali je ipak u konačnici sve to predstavljalo samo povremenu arhivsku nadzornu službu a ne permanentnu. Ukupno su u 1958. godini registrirana i preuzeta na teritoriju kotareva Čakovec i Varaždin 44 fonda. Obavljen je, ali nije dovršen popis i opis obiteljskog arhiva Varady (od godine 1578—1918); jednako Kotarskog suda Novi Marof (1889—1948) i općine Novi Marof (1947—1958). 2. Sređivanje arhivalija i arhivistička obrada. a) Poslovi osnovnog sređivanja obavljeni su na novo* preuzetim arhivima škola Varaždina i Krapine, arhivu Uprave prihoda općine Varaždin, kao i na ostacima čas prije spomenutih arhiva u Međimurju. Izvjesni zahvati su vršeni i na preuzetom arhivu Lječilišta za TBC pluća Klenovnik; b) Obrada građe vršena je na arhivu grada Varaždina od (1700—1795) i 1700—1805) (nastavak); na arhivu Starogradske Varaždinske općine (1750 —1850): i jednako na arhivskoj zbirci NOB (1943—1945). U čisto su ispisivana regesta spisa arhiva općine Varaždin za razdoblje, za koje nema pomoćnih knjiga od (1700—1774) (nasavak). Jednako je evidentirana oštećenost dokumenata arhiva grada Varaždina (Radikalni arhiv (1209—1844), obiteljskog arhiva Bedeković (1247—1926), Erdödy (1565 — 563 —