ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 53
bilo samo u toku jučerašnjega dana oko 50) izjavljuju, da oni znadu za nameru vlade, da im se vlasnička imanja podele i da veru ju da će to i biti, ali su ogorčeni na vlastelu koja ih je kinjila i mučila i ne će joj dati da iznese ma šta sa imanja. Komandant posade u Varaždinu misli, da se samo energičnim merama može stanovništvo umiriti, radi čega je potrebno dovoljno snage i brzi postupak sudova, jer bi pokret mogao uzeti takve razmere, da bi posle bilo mnogo teže ugušiti ga«. Dostavljajući ovo čast mi je umoliti gospodina bana: 1. da se u Varaždinskoj županiji najhitnije uputi do 300 žandarma radi održavanja reda i sprečavanja ponovnih nereda, da bi se naša vojska poštedila uzimanja učešća u oružanom ugušivanju istih, kako protivnici današnjeg stanja ne bi izkorišćavali ovo na štetu naše vojske, i 2. da se hitnom nadležnoga istragom pronađu pokretači gornjeg pokreta, socijaliste i sa njima odmah postupi po najstrožijem zakonu radi primjera ostalima. DAZgb, PrZV 6-141175-1437-30 111 1919. 20 . Zagreb, 18. III. 1919. Redarstveno povjereništvo izvješćuje Predsjedništvo Zemaljske vlade o demonstracijama protiv talijanske okupacije naših krajeva, kojom je zgodom klicano i Lenjinu i boljševizmu, a posebno je zapažen boljševik Franjo Ljuština. O događajima 15.—16. ožujka o. g. časti se potpisana oblast izvijestiti slijedeće: U subotu 15. o. mj. raširila se putem posebnog izdanja »Narodne Politike« vijest o riješenju mirovne konferencije, kojom se naši krajevi na moru Gorica, Trst, Rijeka, dalmatinski otoci i Zadar izručuju Talijanima. Ta je vijest proizvela posvuda depresiju, koja se manifestirala u protestnom ophodu improviziranom iste večeri. , Oko V2 7 sati na večer naišla je u Ilicu jedna poveća grupa mladih ljudi, većinom akademičara, kličući protiv Italije i njene politike, a manifestirajući za jugoslavensku Istru, Rijeku i t. d. Ta grupa bivala je od časa do časa sve veća, pa se je konačno razvila u povorku i počela zahtjevati od kavanara i vlasnika kinematografa, da svoje prostorije zatvore, a tako i ostale lokale. Povorka se iz Ilice zaputila na Sveučilišni trg, gdje je zahtjevala, da se obustavi kazališna predstava, a tako i Purimski ples, koji se imao održati te večeri u Hrvatskom sokolu. Tome zahtjevu je udovoljeno. Iza toga je povorka krenula, do Markova trga, gdje je pred banskom palačom otpjevala nekoliko rodoljubnih pjesama, klicala proti Italiji, te sazvala đačtvo za sjutradan u 10 sati prije podne na Sveučilišni trg, gdje će biti u znak manifestacije spaljena talijanska zastava, a po tom na Jelačićev trg, gdje se razišla. Spomenuti je, da je povorka u početku klicala protiv Italije, a za naše Primorje, Jugoslaviju, kralja Petra i si. Kasnije su se u povorku umiješali i razni drugi elementi, koji su počeli klicati Lenjinu, Trockom, boljševizmu i t. d. — 53 — i
