ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 491

knjige (kao n. pr. kod knjige Raba br. 946) ostavljene pri staroj diobi zbog njihove starine, premda se uvidjelo, da su bile odijeljene bez razloga. Obrada nekih knjiga tražila je dosta truda i vremena, da se utvrdi njihova pripadnost. Tako n. pr. inv. br. 1594 za župu Zmina. U ovom se svesku nalazi ujedno knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih ne samo za župu Zminu, vec još i za Muć, Ogorje, Skradin, Velim, PeruŠić, Knin, Varoš u Šibeniku, i to za razdoblje 1679.—1710. godine. Tu je franjevac Biloglav (koji prevodi čak i svoje prezime u CAPUT ALBUM!) u svim tim spomenutim župama krštavao, vjenčavao i pokapao mrtve. Uz ove župe on pokapa mrtve još i u Zagorju, Bićini, Podgorju, Popoviću, Podgrađu, Rodaljici, Kožulovcu, u raznim crkvama okolice Knina, u Kličevcu, Zelovu, Srpskom Klancu — i t. d. Kako se vidi, njegova se »župa« prostire u teritorij više biskupija sjeverne i srednje Dalmacije i Like. Doista je to ratno doba. Ali je tu otvoreno pitanje njegove jurisdikcije, koja je kanonima Tridentskog sabora u katoličkoj crkvi bila potanko teritorijalno određena. * * * Otkad se matične knjige nalaze u Državnom arhivu u Zadru, pokazalo se je, da za njih vlada interes kod onih, koji proučavaju pojedine osobe iz prošlosti. Zato smo u namjeri, da olakšamo uvid u te matične knjige, sastavili ovaj inventar fonda matica u rečenom arhivu i dajemo ga na javu. Zbog omeđenosti prostora dajemo u ovom inventaru ono, što smatramo da je najhitnije, kao n. pr. vremenski raspon pojedinih knjiga s brojem stranica uz oznaku, kojim su jezikom i pismom pisane. Da što više iskoristimo prostor, pojednostavnili smo toliko toga služeći se obilato kraticama. Tako se, n. pr. ispustila točka iza rednog broja; za knjigu upotrebljena je kratica »k«, iza svake knjige označeno je da li je numeriracija provedena po listovima (1) ili stranicama (s), već kako je to nađeno u odnosnoj knjizi; za svaku je knjigu označeno i kojim je jezikom pisana: lat (latinski), hrv (hrvatski), tal (talijanski), fr (francuski) ili gr (grčki), kao i kojim je pismom pisana: lt (latinicom), gl (glagoljicom), bos (bosančicom) ili ćir (ćirilicom) i gr (grčki). Za pojedine knjige su upotrebljene ove kratice: R (rođenih), V (vjenčanih), M (mrtvih), A (anagrafa, ili libar od broja duš), K (krizmanih), PI (knjiga pričešćenih i ispovijeđenih), GS (građansko stanje za francuske vladavine). Treba napomenuti, da su do francuske vladavine u Dalmaciji (1806— 1814), ili ispravni je rečeno do reforme vođenja matičnih knjiga u Dalmaciji za druge austrijske vladavine (1814—1918) dekretom od 20. kolovoza 1816., sve matice rođenih vođene po starom, crkvenom načelu, kada je čin krštenja bitni Čin upisa, za koji se bilježio datum a da se često nije ni označilo vrijeme rođenja djeteta. Ovo vrijedi za sve starije crkvene matice rođenih, dok se sporadično u drugoj polovini XVII. stoljeća, a znatno češće u XVIII. st. susrećemo usput s činjenicom, da se — 491 —