ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 488

ćtenih župe Zlarin (1812—1851).

11

) U Šibeniku te iste godine izdaje načelnik Šibenika Difnico krštenicu Ferdinandu, sinu Franje Banjola i Viktorije Solieri, koji je rođen 16. rujna 1789. u župi sv. Marka u Šibeniku (»Suburbii Mariš«), A to je današnja župa Dolac u Šibeniku. Na dnu krštenice načelnik Šibenika (»Mairie di Sebenico«) tvrdi, da je taj izvadak u skladu s knjigama »depositati in quest'ufficio dello Stato civile«.

12

) Iza pada Napoleonove vladavine u Dalmaciji austrijska je vlada dekretom Dalmatinskog gubernija od 20. kolovoza 1816., br. 13529/1183 protegla i na Dalmaciju, austrijsko zakonodavstvo o matičnim knjigama.

13

) U tom dekretu je potanko određeno, sve u duhu carskog patenta od 20. velj. 1784., tko i kako se imadu odsada voditi matice u Dalmaciji. Ta je odredba stupila na snagu 1. siječnja 1817. — Po čl. 22. te odredbe »I registri delle nascite . . . formati a norma delle leggi anteriormente esistenti dai funzionari civili, saranno anche in seguito accuratamente custoditi dalle curie ecclesiastiche, alle quali furono rimessi«. Prema ovomu je austrijska vlast predala biskupima i one crkvene matice, koje su francuski funkcioneri bili odluzeli od župnika kao i registre civilnog stanja, koje su vodili civilni funkcioneri. Biskupi su stare matice dalje predali župnicima. Mimogred napominjem, da je ovom manipulacijom oduzimanja • i vraćanja matičnih crkvenih knjiga mnoga propala. Po čl. 23. spomenutog gubernijalnog dekreta ti registri civilnog stanja bili su smatrani »per atti pubblici« i imaju »la forza di prova legale«. Župnici su po čl. 24. mogli iz tih civilnih registara »cavarne i respettivi estratti per l'integrità dei registri parrochiali«. Za druge austrijske vladavine u Dalmaciji (1814—1918) morali su župnici uz ove crkveno-državne matice voditi u duplikatu još i tako zvane »crkvene matice«. Ovako su ih nazivali za razliku od onih crkveno-državnih matica, koje su zvali »građanske« ili »civilne« matice. Za nabavku t. zv. građanskih matica okružno, poslije kotarsko poglavarstvo davalo je iz državne kase župnicima potrebiti novac, da ih kupe, a župnici su morali te nove knjige prije nego bi počeli u njih pisati podli) Državni arhiv u Zadru (= DAZd), Fond matice br. 1573, str.-1; jednako i u matici mrtvih iste župe str. 1 (DAZd, Fond matice br. 1580): Hic Liber Baptizatorum in Paroecia Zlarinensi factus fuit ob rationem qua Gubernium Gallicum e manibus parochorum transtulit primum et omnes alios ad officium Potestatis, qui ab ipso fuit electus in superiorem temporalem hujus paroeciae«. — Malo niže isti župnik moli svoje nasljednike, da mu ne zamjere, kad vide pobrkane datume pojedinih njegovih zapisa »quoniam hic liber meis manibus fuit traditus die 24 Augusti anni 1815, et schedulae, in quibus scripti fuere intrascripti baptizati, et quas diligentissime custodivi, me deceperunt«. Ali da je sve u redu i vjerno zapisao i da mu vjeruju. 12) DAZd, Francuska vladavina, Intendenca 1812, Filza XXVII, br. 5284. 13) Raccolta delle leggi ed ordinanze dell'anno 1837 per la Dalmazia, Zara 1845, 436—444. Sve propise, koji se odnose na matične knjige u Dalmaciji za austrijske vladavine, skupio je Alessandro Nallini, Raccolta di tutte le leggi e norme politico-amministrative con particolare riguardo al Regno di Dalmazia IX, Zara 1877, 179—244. — 488 —