ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 465

1951-52. došla na mjesto, gdje se i danas nalazi. Djelomice zbog pritiska ratnih zbivanja, a djelomice i s obzirom na okolnosti, u kojima je preuzimana, ova je dokumentacija bila u arhivskim sanducima veoma izmiješana. Srećom, tehnička oprema spisa, naročito starijeg dijela, bila je ranije solidna, te nije došlo do izmiješanosti pojedinačnih spisa unutar ili između svezaka u jačem opsegu. Prvenstveno su bili pogođeni registraturni svesci iz perioda 1850.—1870. i 1925.—1935., kad je povez bio najslabije kvalitete. Osim očuvanosti integriteta svezaka, još je jedna okolnost donekle olakšala rad na sređivanju fonda. Naime, natpisi i druge registraturne oznake bili su u originalnom obliku prilično dobro izrađeni, i uredno sistematizirani, te je posao izdvajanja, selekcioriiranja temeljnih serija spisa (o kojima je bila gore riječ) tekao u osnovi bez većih poteškoća. Ovo je ujedno doprinijelo bržem upoznavanju sa strukturom vlastelinskog arhiva, sa konkretnim sadržajem i mjestom svake serije u fondu, kao i sa unutarnjim sistemom uređenja svake pojedine serije. Potrebno je naime, istaći, da sistematičnost registraturnog uređenja valpovačkog fonda ne znači ujedno i njegovu uniformnost u pogledu redanja pojedinačnih spisa u serijama. U zavisnosti od nastanka, vrste spisa, te njihovog sadržaja i oblika, nalazimo nekoliko različitih sistema u serijama. Najveći dio svakako obuhvata jednostavni kronološki niz, po brojanju öd 1 dalje u svakoj godini. Tako u računskim spisima gotovine i naturalija tokom prve polovine 19. st., gdje spisi tvore priloge redovnoj godišnjoj bilanci. Slično je i kod računske dokumentacije i administrativnih spisa kapitalističkog veleposjeda od 1848. dalje. Kronološki niz imamo i kod sudskih spisa vlastelinskog suda. Najstarija grupa. Spisi naljstarije uprave, signirani su prilikom preuređenja krajem 18. st. brojevima od 1 do 855, i razdijeljeni u pedesetak fascikala kao kvantitativnim jedinicama (dok su fascikli u ranijem sistemu imali kvalitetnu oznaku). Zanimljiv je sistem serije Spisi obitelji Prandau. Spomenuto je prije, da je ova serija bila razvrstana u 16 predmetnih podserija (po izvornom nazivu: fascikala). No kronološki niz spisa nije bio formiran za svaku podseriju, već su svi spisi ove grupe obuhvaćeni brojevima od 1 do preko 6000. Na taj način, skoro svaka podserija obuhvata cijeli ovaj raspon, ali nijedna u kontinuitetu. Popisi desetine rađeni su svake godine, tako da je pojedino selo obuhvaćeno u zasebnoj svesci. Pri odlaganju u registraturu spajane su sve sveske jedne godine u svežanj, koji su onda zaredom slagani. Slično je i s obračunima pa dnevnicima robote, uz razliku da nisu vođeni po selima već uglavnom po upravno-gospodarskim distriktima, kojih je bilo povremeno tri (Valpovo, Miholjac, Petrijevci ili Bizovac) ili pet (plus Šljivoševci i Martinci). Kod ovih serija osnova je dakle nizanje po godinama, a unutar njih po teritorijalnim jedinicama (selo ili distrikt). 30 — 465 —