ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 420

stanovnika i njihovoj teritorijalnoj raspodjeli.

3

) Samo ovaj podatak, kad nam popis ne bi pružao nijedan drugi, bio bi dovoljan, da privuče na sebe pažnju demografskih stručnjaka. Jer upravo ovaj »najjednostavniji demografski pokazatelj« predstavlja polaznu tačku za demografska proučavanja.

4

) Međutim on nam pruža mnogo više, i uzet u cjelini, predstavlja dragocjenu građu za mnogostruka demografska proučavanja. U prvom redu, tu su porodična prezimena popisanih stanovnika, manjim dijelom patronimikoni, — važan elemenat za proučavanje migracija stanovništva; podaci o sastavu kuće, odnosno domaćinstva. Iz popisa doznajemo, koliko je u pojedinim domaćinstvu bilo muškaraca, koliko žena, koliko djece, a u nekim popisnim jedinicama i odnos između muške i ženske djece. Ovi podaci daju nam mogućnost da upoznamo strukturu domaćinstva prema broju članova, munalazi se i u raznim drugim knjigama dubrovačkog Arhiva, a naročito u serijama »Chatasticum«, »Vigne«, »Scorouaita« i »Guardie notturne«. 22. XI. 1429., prihvaćen je u Senatu prijedlog, koji su izradili službenici određeni za kopanje jarka, kojim bi se Cavtat odijelio od kopna i tako postao sigurno utočište dubrovačkim podanicima iz nedavno dobivenih Konavala, u slučaju novih neprijateljskih napada na to područje. Između ostalog prihvaćen je i prijedlog, da knez i Ma'lo vijeće moraju pisati konavoskom knezu, da u čitavim Konavlima savjesno izvrši popis svih ljudi sposobnih za rad od 16 do 60 godine ». . . che messer lo rector col suo consiglio, debia scriuer al conte nostro di Canal, che dilligentemente debia far la description di tutta la contrada nostra di Canal, delli homeni atti a poter lavorar da anni sedexe in suso et da sexanta in gio.« Cons. Rog. 4. 126'—127. 16. X. 1463. donesena je uredba o snabdijevanju žitom i tom prigodom je stavljeno u dužnost knezu i Malom vijeću, da izvrše popis kuća i osoba u Konavlima, Novo pripojenim područjima, otocima i Astareji, te po običaju izrade bonove. »Jtem se debia per messer lo rector et menor consiglio far fare la description de le case et persone in chadauna casa in Canal, Terre noue, Isole et Astarea et poi se debia far le cedule como é stato consueto per lo passato in simili casi.« Cons. Rog. 17. 281. U istu svrhu bio je raspisan i popis stanovnika grada Dubrovnika i predgrađa 17. IV. 1764. »Prima pars est de terminando quod debeat fieri descriptio animarum, quae componunt populationem civitatis et suburbiorum.« Cons. Rog. 175. 156'. Vidi Kovač K., Crtice o statistici i o vojničkim ustanovama u republici Dubrovačkoj, Glasnik Zem. muzeja u Bosni i Hercegovini, XXVIII, 1916, str. 303—301. 26. VIII. 1480. potvrđena je uredba o sakupljanju novca, koji je hitno trebao državnim financijama. Prema toj uredbi trebalo je taksirati svaku obitelj sa jednim dukatom ili niže do jedne perpere, vodeći računa o mogućnostima pojedine obitelji. U tu svrhu donijeta je odluka, da se popisu sve kuće i obitelji na čitavom teritoriju Republike. Tri službenika trebalo je da popisu Astareju do gradskih vrata, izuzevši one, koji će platiti zajam. Dva službenika otoka Koločep, Lopud, Sipan i Mljet; dva Pelješac do Stona, dva slansko primorje, dva Konavle sa Cavtatom i Obodom. Službenici popisnici morali su izvršiti popis u saradnji sa odnosnim knezovima ili kapetanima. Za Lastovo je drukčije određeno, naime, da državna blagajna zadrži godišnju plaću lastovskog kneza od 50 perpera, a da se lastovske obitelji same taksiraju, tko više tko manje prema mogućnostima. »Prima che se debiano per consiglio di pregadi far officiali quali siano deputati ad far la descriptione de le case fuora di Ragusa a noy subdite. Zoe tre che farano la descritione di tutte le case et famiglie de la Astarea . . . Jtem doi che farano la descritione di tutte le case et famiglie de le Isole nostre Calamota, Isola di Mezzo, Župana et Melleda ... « Cons. Maius, 14. 174'—5. 3) Serdar V., Uvod u statistiku stanovništva, Zagreb 1953, str. 14. 4) Serdar, o. c. str. 22. — 420 —