ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 412

i splitska općina pridružila socijalističkoj proslavi Prvog maja, jer je gradska vijećnica bila okićena zastavama i cvijećem. Nije poznato, kako je protekla proslava Prvog maja u Dubrovniku odnosno u Gružu (predgrađe Dubrovnika, danas Dubrovnik II). Postoji samo proglas, koji je zbog svojih oštrih izraza po svoj prilici bio zaplijenjen. Mjesta označena uglastim zagradama, u plakatu su precrtana plavom olovkom sigurno od organa nadležnog za cenzuru, dok sa strane stoji zabilježeno također plavom olovkom § 65, 302. No. 17 Split, 1. maja 1912. Izvještaj policijskog povjerenika Peršića Kotarskom Poglavarstvu u Splitu. Prema izdatoj dozvoli sa strane te vlasti bi danas sprovedena proslava 1. svibnja sa strane socijalne demokracije slijedećim redom. Jutros u 6 sati glazba socijalne-demokracije prošla je glavnim ulicama i putevima grada udarajući Marsiljesu i ine vesele koračnice. Sa glazbom koračaše do stotinu socijalista, koji prekidno klicaše »slobodi«, »socijalizmu«, »slobodi štampe« i slično. Među tim poklicima čuo se i koji »doli rat« ali uslijed opomene organa ove vlasti, takovi poklici odmah prestaše. U 9 sati svi radnici socijal-demokrati sakupiše se pred »Port Aureom« odklen u povorci od kojih 600 do 700 predvođeno od glazbe krenuše propisanim im putem do općinskog kazališta gdje po sazivačkom odboru u 10 i 25 prije podne bi otvorena javna skupština sa dnevnim redom: »II significato del primo maggio e la classa lavoratrice«. U dupko punom kazalištu otvorio je spupštinu socijalista, šavac Jakov Gabrić koji istodobno bi i biran predsjednikom iste. Gabrić kratkim uvodnim govorom odcrtao je značaj radničkog praznika prvog svibnja napomenuv, da socijalna-demokracija i ako kasno započela, ipak tako napreduje, da danas može zabilježiti da u Dalmaciji — u kojoj se je nijekala mogućnost obstanka internacionalne socijalne stranke •—• biva svetkovan prvi svibnja ne samo u Splitu koji je prvi započeo ali i u Šibeniku, Dubrovniku i u malom Pučišću na Braču. Zatim pročitao je pozdravne brzojavke prispjele iz Dubrovnika i Pučišća te pismeni pozdrav organizirane srpsko-hrvatske napredne srdnjoškolske omladine u Splitu, kojem ista žali, da ne može uzveličati radničku proslavu s razloga što joj školski paragrafi krate tu mogućnost. Za Gabrićem uzeo je riječ Svetin Jakšić, socijalista i novinar iz Sarajeva. Jakšić opetovao je po prilici uvod Gabrićev, te je nastavio tumačiti o razvitku socijalne-demokracije u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni Hercegovini i na Balkanu. Osvrnuo se je zatim na borbu staleža, na sveopće pravo glasa, na kapital i radnu snagu te napokon na nesnosno stanje u Banovini, gdje je današnji kraljev komesar zabranio njihovoj braći priređenje majske skupštine i povorke. Jakšić je pokušao da se dotakne Turskog-Talijanskog rata i pogibelji ratne komplikacije u Europi. Netom se dirnuo ovog predmeta pozvao sam predsjednika skupštine da naredi govorniku, da se drži dnevnog reda. Moja opomena izazvala je prosvjed slušatelja ali se brzo isti zatim opet smiriše. Nego Jakšić se je opet bio — 412 —