ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 370
U svijetlu navedenih činjenica ovi dokumenti još više dobijaju na svojoj vrijednosti i svome značenju, jer je sigurno, da će uz socijalističku štampu toga vremena, koja je izlazila prvenstveno u samoj Dalmaciji 11 !, pa zatim u Trstu, Hrvatskoj i Sloveniji, oni biti najvažniji izbor za historiju radničkog pokreta u Dalmaciji od 1896.—1914., o kojoj do danas nije napisan nijedan koliko toliko potpuni i cjelovit prikaz. Ovi će dokumenti, iako sami oskudni, u mnogočemu bogato dopuniti onu još oskudniju dokumentaciju o radničkom pokretu u Dalmaciji, koja se nalazi u lstorijskom arhivu KPJ (Tom IV str. 181—210) i pomoći da se uklone izvjesne netačnosti, koje se nalaze u uvodu navedenim dokumentima. Neosporno je prema tome, da će ovi dokumenti, ma kako oskudni, biti ipak od velike koristi svakome, ko se bavi ili se bude htio baviti historijom radničkog pokreta u Dalmaciji, pa smatramo da je svakako korisno, što ih objavljujemo. REGIONALNI KONGRES SOCIJALISTA U TRSTU 1902. Kotarsko poglavarstvo u Splitu obavještava Namjesništvo, da je Franjo Pasinović, socijalista iz Splita, otputovao za Trst, da bi prisustvovao socijalističkom kongresu, koji će se održati 6. i 7. januara 1902. Prema obavještenjima istog poglavarstva u radu kongresa će učestvovati i delegati Zadra, Šibenika, Dubrovnika i Kotora (br. 15/res). Na traženje Namjesništva, da obavijestite, što znaju, sva navedena poglavarstva odgovaraju negativno. Ipak, kotarsko poglavarstvo u Šibeniku, javlja, da će na kongresu biti i Jerolim Dorbić, socijalista iz Šibenika, koji sada živi u Puli, kao radnik u tiskari Krmpotić (br. 13/res). Povodom toga izvršena je kućna premetačina kod Dorbića u Šibeniku, te je nađeno mnogo anarhističkih spisa štampanih i pisanih (br. 485). 1) U vremenu između 1898.—1914. izlazilo je u Dalmaciji nekoliko socijalističkih listova, ali su svi bili kratkog vijeka. Najprije je u toku 1898. pokrenut u Zagru list »Socijalista«, koji je u toku iste godine prestao izlaziti. Zatim je poslije petogodišnje pauze, t. j. 1903. počeo u Trstu izlaziti »Socijalista«, »glasilo dalmatinskih radnika«. On je izlazio u toku 1903. i 1904. Redakcija i administracija lista nalazile su se u Splitu. U povodu štrajka zidara izlazio je u Splitu kroz juni i juli 1908. »Štrajkaš«, »glasilo organiziranih radnika«. Neposredno zatim u oktobru 1905. pokrenut je u Šibeniku »Glas malog puka« — najprije »glasilo organiziranih radnika«, a zatim »glasilo socijalne demokracije u Dalmaciji«. On je izlazio u toku 1908., 1909. i 1910. najprije u Šibeniku, a zatim u Splitu. Zamijenio ga je u svibnju 1910. »Glas radnog naroda«, »glasilo istarskih i dalmatinskih socijalista« sa svojim izvanrednim izdanjem u povodu izbora 1910. »Ustaša«, »glas radnog naroda« izlazio je i u toku 1911. stalno u Splitu. Posljednji socijalistički list u Dalmaciji bio je »Crveni barjak« »glasilo socijalne demokratske stranke u Dalmaciji«. On je izlazio u toku 1912. i 1913. najprije u Šibeniku, a zatim u Splitu. Nedovoljna čvrstina i širina organizacije, oskudna materijalna sredstva i naročito česte zaplijene od strane državnih organa, bile su uzrokom, da socijalistička štampa u Dalmaciji nije imala svog kontinuiranog razvitka. — 370 —
