ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 199
Revolucionarna propaganda jeste na širokoj bazi zaosnovana što potvrđuju veliki broj uhapšenika (do sada 57), ter veza sa Zagrebom, Beogradom i Pečuhom. Sama uzbuna imala je prema izkazu mojih uhapšenika uslediti na dan 21. jula, na dan generalnog štrajka, sa obustavom željezničkog prometa, što je ali dvojbeno, obzirom na nedostatnu spremu i organizaciju cjelokupnog komunističkog revolucionarnog pokreta, kao spremu redarstvene oblasti, koja je od početka maja svako gibanje među radništvom, koli u gradu Osijeku toli u Kotaru po svojim organima, pouzdanicima i tajnim agentima budno pratila. Razlog dakle proširenju revolucionarne propagande kod 41. puka u Osijeku ne imade se tražiti u bilo kakovom nezadovoljstvu među samim vojnicima, radi nedostatne obskrbe, novačenja ili antagonizma protiv srbske vojske, makar se i u osnovi uzbune srpska vojska protjerati imala, već je imala služiti kao pomoć radničkom proletarijatu kod uspostave proletarijatske diktature do dolaska crvene garde iz Mađarske, koja je imala proširiti svoju vlast na području cijele Hrvatske i Slavonije. U dokazu gornje tvrdnje neka služi izkaz Hinka Tevesa ml., koji se od 27. aprila u bjegstvu nalazi, kao organizator lijepljenja plakata u noći od 26. na 27. aprila t. g. koji je dne 5/8. u Kačfali u Magjarskoj uhićen. Isti je naime iskazao, da se je već dne 24./4. 1919. u radničkoj čitaonici raspravljalo o generalnom štrajku, kojom zgodom se ima predobiti vojska i podići buna. Kada je od 26 na 27 aprila osujećeno lijepljenje plakata i drugi dan dr. Fišer i drugovi uhapšeni, pobjegao je Teves u Pečuh, gdje mu je jedan od voda komunističkog pokreta spočitavao da je za komunistički pokret u Slavoniji dvadeset milijuna kruna potrošeno, ali da se još nitko ne miče. Teves iskazuje, da su Pečujski komunisti imali pomoću radnika u rudokopu stalnu vezu sa crvenom gardom i boljševicima mađarskim, koju su podpomagali srbski vojnici. Iz Pečuha polazio je često i sve do svoga uhapšen ja kao agitator za komunističku propagandu u Belišće, Đurđenovac i Valpovo gdje je u društvu sa prema priležećem izkazu uhapšenim boljševičkim agitatorima imao sastanke u svrhu obdržavanja komunističkog kongresa u Fruškoj gori, koji se je imao obdržavati dne 5. jula t. g. i na koji su imali doći članovi državne željeznice, te delegati komunističkih organizacija po cijelom teritoriju kraljevstva SHS. Na tom kongresu u Fruškoj gori imalo se je konačno ustanoviti, dan uzbune, koji je imao odpočeti obustavom prometa Podravske željeznice i Državne željeznice. Teves na tome kongresu nije prisustvovao, nu čuo je od svoga rođaka, da je istome prisustvovalo samo oko 30 delegata i da je zaključen štrajk za 21. jula t. g. te da se imadu daljnje direktive čekati iz Zagreba. Ovo je sadržaj dosadašnje istrage iz koje se razabire, da se je radilo o boljševičkoj propagandi, koja je svoje mreže iz Mađarske preko Pečuha, Osijeka do Zagreba i Beograda razpredala u svrhu podignuća bune uz pripomoć vojske te uspostav proleterske diktature na cijelom teritoriju Hrvatske i Slavonije. Ukupno je dosele uhapšeno 57 osoba, i to 13 vojnika i 44 civilnih osoba. Od kojih su dosele odpuštene 2 civilne osobe, a 15 civilnih osoba su iz Baranje. — 199* —