ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 12
isticao republikanske težnje i prigovarao vlasti gospode. Sličnost nekih pogleda i stavova SRP J/k i HPSS imala je za praktičnu posljedicu na selu suradnju komunista i seljaka Radićevih pristalica, koji su bili radikalniji od vodstva HPSS. Veliki utjecaj na selo izvršili su »zelenokaderaši« i povratnici iz Rusije, a naročito komunistička propaganda lecima i brošurama. Posebno treba podcrtati dva letka (brošure), koje je izdala Jugoslavenska komunistička frakcija u Mađarskoj: »Poslanica robovima zemlje« i »Kome pripada zemlja«? 22 ) U ovim lecima izložen je stav JKF prema agrarnom pitanju a koji se razlikuje od stava SRP J/k i Mađarske KP, te se traži besplatna podjela zemlje onima, koji je obrađuju, a ne kolektivizacija. 23 Pripreme za provođenje agrarne reforme, koju je obećao regent, tekle su vrlo sporo, pa su seljaci strahujući od prevare ponegdje započeli sa razdiobom zemalja, veleposjeda i vlastelinstava ili su ometali iskorištavanje veleposjeda. 24 ) Stjepan Radić zatvoren je početkom 1919., što je izazvalo revolt seljaka, koji su pokušali da sa seljačkim štrajkom opskrbe gradova živežnim namirnicama prisile vlast da pusti Radića iz zatvora. 25 ) Komunističko vodstvo u Zagrebu nije protestiralo protiv šikanacija vlasti prema Radiću, te je upravo obratno u svom neslaganju sa vodstvom HPSS išlo čak tako daleko, da su neki funkcioneri bili svjedoci optužbe protiv Radića. Također nije slučaj, što su Radošević i Brudnjak dali izjavu da se boje svakog revoltiranja, jer bi to samo koristilo Radiću. 26 ) Politika vodstva HPSS nije mogla zadovoljiti seljačke mase, koje su težile ka rješenju svojih socijalnih i ekonomskih problema ne prezajući ni od revolucionarnih metoda, od kojih je zaziralo vodstvo HPSS, koje je u stvari predstavljalo bogate i srednje seljake, a ne i seoski proletarijat. Jedan naš iseljenik socijalista pisao je Stjepanu Radiću s osobitim zapažanjem o njegovoj politici i preporučio mu je suradnju sa komunistima. 27 ) Kad se govori o revolucionarnim akcijama socijalista 1919. godine, mora se svakako spomenuti pokušaje revolucionarnih ustanaka u Varaždinu i Osijeku. 28 ) Ove akcije pripremane su u uskom krugu i izolirano od drugih centara radničkog pokreta, pa su bile lako u začetku ugušene odnosno spriječene. Značajno je, da su u Varaždinu u pokušaju ustanka učestvovali lijevi i desni socijalisti, no od ove akcije ogradila su se 22) Dokumenat br. 59, prilog 2 i 3. 23) U izbornoj kampanji za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine neki funkcioneri HPSS, da bi umanjili utjecaj SRPJ(k) na seljake, isticali su, da se u svemu slažu sa KPJ osim u pitanju privatnog vlasništva, koristeći na taj način konfuzan stav SRPJ(k) u agrarnom pitanju. (DAZgb, PrZV 6-14/54-16016-1920.) Rezoluciju o agrarnom pitanju, koja je prihvaćena na Kongresu ujedinjenja, vidi u »Istorijskom arhivu KPJ« tom II., str. 21-23. 24) Dokumenti br. 13, 16, 18, 19, 23, 31, 47, 60, 80, 84, 85, 88, 122, 135 i 136. 25) Dokumenti br. 31 i 50. 26) Dokumenat br. 29. 27) Dokumenat br. 13. 28) Dokumenti br. 99, 106, 108-110, 112, 113, 115-117, 119, 122, 125, 126, 127 i 129. — 12 —
