ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 136
t od literarnoga rada i prevođenja brošura. Želio je da ode iz Rusije u Ameriku, da nastavi nauke, no u to doba prevrata nije bilo moguće izaći iz Rusije. U Moskvi je postao sekretar jugoslavenske grupe komunističke stranke te je kao takav dobivao mjesečnu nagradu od 600 rubalja. Tvrdi, da nije aktivno sudjelovao u boljševičkom pokretu već da se je držao sasvim po strani.. U domovinu se je vratio početkom decembra god. 1918. od svoje volje a ni po čijim instrukcijama. Čopić poriče da se je ikada krio pod krivim imenom. Isto tako poriče, da je bilo u Rusiji ili domovini djelovao u komunističkoterorističkom pravcu. Konačno napominjem, da je o Čopiću bilo govora u Vašim depešama br. 2 Pov. 1827 iz januara i Pov. 4043 iz maja o. g. Konačno napominjem, da je dr. Stojanović izrazio želju, da se njegovo ime u ovoj istrazi ne bi iznosilo. DAZgb PrZV 6-141175-3757-660 II1919. Napomena: Taj izvještaj podnesen je na zahtjev ministra Pribićevića, koji je uputio na dr. Gojka Stojanovića za diskretna obavještenja (26. VI. 1919.) PrZV 6601—1919. Drugom depešom, isto od 26. VI. 1919. Pribićević je dao i pitanja, koja treba postaviti Čopiću. Depeša je upućena povjereniku za unutrašnje poslove dr. Tomljenoviću, te glasi: Saslušati ćete Vladimira Čopića iz Senja. Kad je i kako došao u Rusiju, šta je tamo Tadio, je li i od kad bio u našem korpusu tamo i kad je i radi čega iz nj eg izašao? Šta je posle toga radio u Rusiji, gde se bavio i od čeg živeo? Zašto je ostao u Rusiji i kada 0 je otuda došao, je li iz Rusije od koga i u kojoj nameri amo poslan i da li koliko od koga i zašto novaca primio? Je li se u Zgbu krio pod imenom Otpilenić i zašto? Zašto je ovde došao, što je radio i da li je delovao u komunističko-terorističkom pravcu? Odgovore mi njegove hitno dostavljajte ovim putem. (6602-PrZV-1919.) 82 Osijek, (prije 1. VII.) 1919. Veliki župan Virovitičke županije dostavlja Predsjedništvu Zemaljske vlade letak »Poslanica robovima zemlje«, koji se širi na području Gole i Gatalova. Na granici nema sukoba sa mađarskim »crvenim gardistima« , no vlada velika skupoća. Šaljem »Poslanicu robovima zemlje«. Dne 20. juna 1919. pobirao je bilježnik iz Molva porez u Repašu (preko Drave), te je doznao da je 19. juna osvanuo u području općine Gola jedan voz ovakih poslanica. Bile su razasute putem od Gole do Gotalova. Jesu li prosute iz aeroplana ili su donesene — ne zna. Ovu mu je predao jedan seljak, koji je •— reče —• uzeo s puta i proučio. Zapitao sam bilježnika na to, je li i taj seljak platio porez. »Do filira«, odgovorio mi je bilježnik. Seljaci u Repašu vele, da se u općini Goli ne ureduje, a tamošnji mještani sastaviše stražu, koja obdan i obnoć čini rondu, ali ne zameće kavge s Mađarima ni s crvenim gardistima, koji rijetko i dolaze tamo, jer da ovi ne diraju u pučanstvo, već odbija naše vojnike, koji dolaze iz hlebinske općine Golu da grabe . . . Seljani pričaju za velike cijene na mađarskoj granici, pa i u području općine Gola. U Gotalovu stoji jedno jaje 3 Kr. a kokoš 100 Kr.; guska od 2 Kg. 240 Kr.; par pilića 96 Kr. U Zdali i na madžarskoj granici kilogram svinjskog — 136 —
