ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 130

Dakako, da nije priznao da poznaje Thevesa kao i da nema s njime veza, ali je ispitivanjem u Habjanovcima, saznalo se, da se Magušić već od po godine unatrag ne bavi nikako vim poslom, već u zadnje vrijeme samo obilazi sela i huška narod protiv sadašnjeg sustava. Magušić je predan kr. državnom odvjetništvu radi daljnjeg postupka. U privitku pod ./. priloženi primjerak letka: »Tko su boljševici?« pronađen je na polju u Markovcu kotar našički. Nađena su u svemu tri letka, pa se protiv nalaznika vode pomni izvidi radi eventualnog raširivanja letaka. Nije vjerojatno da bi letci bili bačeni sa aeroplana, jer takovog nitko nije vidio niti čuo, pa je vjerovatnije, da ih je odbacio koji agent. U krčmi u Seoni, općina Našice, pronađen je olovkom dotično ugljenom napisani poklik: »Zivila Republika«. Natpis je smjesta odstranjen, a oblast je piscu napisa u tragu, pa će se strogo kazniti. DAZgb PrZV 6-14/4788-6367/1919. Napomena: Dan ranije (20. IV. 1919.) veliki župan izvjestio je telegrafski ZV o prednjim dogaajima, te je još javio: »Radnici osječkih paromlina Union i Kraus te brijački, limarski i bravarski pomoćnici stupiše vorgestern in Streik, a u izgledu je za 19. juni Streik trgovačkih pomoćnika i industrijskih činovnika«, (ista signatura, br. 6164.) Njemačke riječi u hrvatsko-srpskom tekstu su bile šifrirane prema ključu, koji je korišten do 1918. god. kod Zemaljske vlade. Letak je objavljen uz dokumenat pod br. 59. 78 Zagreb, 22. VI. 1919. Izvještaj kotar, pristava dr. B. Mrvoša o pouzdaničkom sastanku željezničara o radnom i plaćevnom odnosu željezničara, te dostavlja tekst rezolucije, kojom se traži ispunjenje zahtjeva od 21. III. 1919., i uvođenje 8 satnog radnog dana. Na nalog od 21. lipnja tg. broj 30648. prisustvovao sam pouzdaničkom sastanku željezničara u kino Metropol. Oko V4

11 sati otvorio je sastanak Vladimir Bornemisa, koji je pozdravio skupljene željezničare. Nakon pozdravnih riječi ističe, da je svrha sastanku baviti se sa radnim i plaćevnim odnosajima željezničara, kako bi i javnost dobila jasnu sliku njihova bijednoga položaja, što je tim potrebnije, jer se sa svih strana željezničara prikazuje u nelijepom svijetlu. Daje riječ referentu Kauriću. Kaurić se opširnije bavio istorijatom željezničarskog pokreta kod nas od prije rata, pa do najnovijih vremena. Ušao je u detalje iznoseći pojedine faze tog doba osvjetlivši prilike pojedinih struka kod željezničara. Osvrnuo se na objede, koje se sa svih strana svaljuju na željezničare zbog neurednog prometa, korupcije, krađe itd. Istaknuo je, da glavni izvor tih zala leži u mizernom materijalnom položaju željezničara koji materijalno iscrpljeni nemaju ni fizičke ni moralne snage, da se odupru kušnjama koje ih okružuju. Kad bi prilike u tom pravcu bile sređene i plaće željezničara pravedno regulirane, onda bi svih nelijepih pojava nestalo. Još se osvrnuo na neke čisto unutarnje strukovne momente, prije konačno u duhu svoga govora predložio pod ./. priloženu rezoluciju za prihvat, a ta je i prihvaćena. — 130 —