ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 111
67 Osijek, (prije) 22. V. 1919. Državno odvjetništvo izvješćuje Državno nadodvjetništvo u Zagrebu o rezultatima istrage nad osječkim komunistima, koji su uhvaćeni u noći 26.127'. aprila prilikom masovnog lijepljena revolucionarnih letaka, kojima se agitiralo za socijalističku revoluciju. Uhapšeno je vodstvo mjesne komunističke organizacije. Prema ustmenom nalogu častim se u kaznenom predmetu proti dr. Ernstu Fischeru i drug. radi zločinstva veleizdaje podnijeti slijedeće izvješće. U vrijeme iza prevrata razmahala je socijalna demokratska stranka u Osijeku osobitu veliku djelatnost putem svojih političkih i strukovnih sekcija, nu državne vlasti nisu isprva imale povoda, da spriječavaju razvitak socijal-demokratske stranke. Kada su pako radikalnije elementi stranke u svojim stranačkim glasilima stali naginjati struji, koja se očito kosi sa državnim interesima za održavanje javnog reda i mira, prisiljeno je bilo redarstvo u Osijeku, da uzme pod osobitu pasku najradikalnije elemente te stranke. Kr. redarstveno povjereničtvo u Osijeku primijetilo je u zadnje vrijeme, kada se je socijal demokratska stranka razdvojila u dva tabora i to u tako zvane imperijaliste i lijevičare, da najradikalniji elementi lijevičara nastoje uhvatiti vodstvo i mimo postojećih zakona provesti državni poredaj, koji bi porušio svu sadašnju državnu vlast, te poremetiti sada uzakonjene pojmove o pravu vlasničtva, ženitbi, građanskoj slobodi i t." d. Glasilo lijevičara »Radničke novine« nastojale su u svojim člancima napadajima na državnu vlast, na vojsku te na predstavnike državne vlasti, poniziti i omraziti dosadašnji državni poredaj i prikazati ga upravo nesnosnim i neodrživim, a s druge strane svoje pristaše napunjati nadama u skori državni preokret, koji bi imao donjeti najveće blagostanje svojih državljana. U »Radničkim novinama« donašani su članci, koji su najprije slavili republiku, a pomalo stali i teoretskim razglabanjima opravdati ruski boljševizam te susjedne Mađarske. Od vremena mađarske boljševičke vladavine zamjetilo je redarstvo njeko vrijenje među lijevičarskim radikalnim elementima, prem se nije opaziti moglo, da bi stranačko vodstvo bud čime nastojalo osuditi i zapriječiti boljševizam u svojoj stranci. Uslijed toga je pooštren nadzor nad stranačkom organizacijom, a osobito od onda, kad se pouzdano doznalo, da se na sastancima lijevičara raspravljaju ne samo pitanja lih strukovna, nego i politička. Međutim je došlo redarstvu do znanja, da između lijevičara i. mađarskih boljševika postoje veze, pa je stoga posumnjalo, da mađarski boljševici materijalno podupiru osječku lijevičarsku organizaciju, držeći je podesnom za propagiranje boljševističkog pokreta. Tako je redarstvo po svojim pouzdanicima doznalo, da će lijevičari prije 1. svibnja 1919. po gradu razdijeliti, odnosno polijepiti boljševističko propagandističke letke. I doista u noći od 26. na 27. travnja 1919. opazio je jedan redarstveni stražar oko Va 2 sata u noći, kako jedan čovjek hoće, da na gradsku kuću u Gornjem gradu prilijepi jedan letak, pa ga je uhitio. Preslušavanjem istoga ustanovilo se je, da je on stolarski pomoćnik Julius Feliks, rodom iz Šikolša, a stanujući u Osijeku. Isti je naveo, da je sa Josipom Wolf om, Hinkom Thevesom ml., Stjepanom Schneiderom, Josipom Reichom, Stjepanom Klasom i njekim drugim nepoznatim Mađarima u dogovoru sa Hinkom Thevesom ml. — 111 —
