ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 7
PRILOZI GRAĐI ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA I KPJ 1919. GOD. Josip. I. Vidmar Četrdesetgodišnjica SKJ ukazala se kao naročito povoljna prilika za objavljivanje dokumenata o radničkom pokretu, o radu i razvoju KPJ u 1919. godini. Obilna dokumentacija sabrana i sređena u našim arhivima upravo nadaje objavljivanje ove danas naročito aktuelne grade tim više, što je dosad objavljeno relativno malo dokumenata iz ovog perioda. 1 ) Građa ovdje objavljena potječe mahom iz fonda Predsjedništva Zemaljske vlade Hrvatske i Slavonije, a čuva se u Državnom arhivu NR Hrvatske u Zagrebu, te predstavlja malen izbor iz te bogate dokumentacije. Iako imade i u drugim fondovima, te i kod drugih arhivskih ustanova veoma interesantne i dragocjene građe za historiju radničkog pokreta u 1919. godini, nije bilo moguće da se uvrsti u ovaj prilog zbog nedostatka prostora, što je utjecalo na kriterij izbora dokumenata, kao i na obim napomena uz pojedini dokumenat. Grada se najvećim dijelom odnosi na događaje u Hrvatskoj, te se hronološki nastavlja na onu objavljenu u I. svesku (1958) »Arhivskog vjesnika«, 2 ) te čini s njom suvislu cjelinu. Stvaranje Jugoslavije 1918. godine otvorilo je nove mogućnosti razvoju radničkog pokreta u južnoslavenskim zemljama, koje su se tada našle okupljene u jednoj državi. Radničke partije u jugoslavenskim zemljama težile su stvaranju zajedničke države Južnih Slavena i aktivno su poduprle formiranje Jugoslavije. Još ranije isticale su radničke partije i potrebu rješavanja socijalnih problema radničke klase. Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije u rezoluciji od 6. X. 1918. deklarira se za stvaranje »samostalne demokratske jugoslavenske države«, koja je 1) Od edicija, koje sadrže građu za historiju radničkog pokreta u 1919. god. treba posebno istaknuti: Istorijski arhivi KPJ, tom II. i IV. Josip Cazi, Građa sindikalnog pokreta u Hrvatskoj za godine 1917.—1919. (Od obnove sindikalnog pokreta do Kongresa ujedinjenja) i knjiga II. od 1919.—1920. (Od Kongresa ujedinjenja do Obznane). Nekoliko dokumenata iz 1919. objavio je i dr. F. Čulinović, Odjeci Oktobarske revolucije u jugoslavenskim krajevima. 2) J. I. Vidmar, Prilozi građi za povijest 1917.—1918. s osobitim obzirom na razvoj radničkog pokreta i odjeke Oktobarske revolucije kod nas. (Arhivski vjesnik I., 1958, str. 11-173).
