ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 609
Letopis polazeći od toga da je on dragocen materijal i siguran izvor za istoriju jedne ustanove. Letopis Državnog arhiva NRS nastavlja se na Spomenicu ovog Arhiva, pa prema tome počinje od 1951 godine. Na polju istraživanja, evidencije i preuzimanja arhivske građe Državni arhiv je imao obiman i težak zadatak. Arhiv je organizovao anketu o stanju građe u registraturama u celoj Republici, pomogao arhivskim ustanovama da ovu akciju sprovedu, a uporedo sa tim službenici Arhiva su za tri meseca pregledali oko 300 fondova u republičkim ustanovama i organizacijama. Sem toga, Arhiv je slao svoje službenike u arhivske ustanove da upoznaju njihov rad, pruže stručnu pomoć i da u sedištu arhiva obiđu nekoliko registratura. Ova anketa ima veliki značaj za zaštitu arhivske građe. Ona je pružila podatke za izradu kartoteke ustanova i arhivske građe u njima. Zatim prilikom popisa sastavljeni su zapisnici o zatečenom stanju i time je ostavljen pismeni trag o stanju arhivske građe i na taj način će se registrature obavezati da čuvaju arhivsku građu koja se kod njih nalazi. Pored toga, pošto su arhivsku građu popisivali sami službenici, oni su istovremeno pronalazili, obezbeđivali i preuzimali stare arhive. Da bi se imao pregled celokupne arhivske građe u NR Srbiji i omogućila što tačnija obaveštenja naučnim radnicima, osnovan je Centar za informacije čiji je cilj izrada centralnog kataloga za svu arhivsku građu, koja se nalazi u arhivima, bibliotekama i muzejima. Iako još nije napravljen detaljan plan rada, počeli su već da stižu spiskovi arhivske građe iz srodnih ustanova. Arhivski savet, čiji su Članovi zainteresovani za uspeh ove utsanove, održao je više sednica i između ostalog doneo Statut Arhiva i Pravilnik o radu u čitaonici. Pored toga što je Arhiv u ovoj godini postigao niz pozitivnih rezultata, on je počeo više poslova, čije će se ostvarenje zabeležiti u idućoj godini. Smiljka Durić IZ ZADRUŽNOG ARHIVA Zadružni arhiv Vojvodine osnovan je u prvoj polovini 1951 godine kao specijalna ustanova Saveza zemljoradničkih zadruga AP Vojvodine. Zadatak mu je da prikuplja, sređuje, čuva i obrađuje arhivsku građu, koja je nastala u okviru Saveza, kao i ustanova i organizacija organski vezanih za taj Savez ili čiji je rad posle njihovog prestanka kontinuiran u njemu. Osim izvorne građe ovaj Arhiv prikuplja i ostalu dokumentaciju o zadružnim organizacijama u Vojvodini. Osnov Arhiva čine tri fonda predratnih zadružnih saveza na teritoriji Vojvodine: Saveza zemljoradničkih zadruga u Novom Sjadu, dva saveza agrarVOJVODINE U NOVOM S ADU nih zajednica, jedan u Novom Sadu i drugi u Zrenjaninu, i delom Centralna zemljoradnička kreditna zadruga kao savez nemačkih zemljoradničkih zadruga u Jugoslaviji. Zatim dolaze fondovi manjih centralnih organizacija i materijal samih osnovnih zadruga, grupisanim u grupe prema zadružnim oblicima: kreditne, nabavijačke, vinogradarske, žitarske, stočarske i di*uge zadruge. Vremenski ova građa se odnosi uglavnom na kraj 19 veka i nadalje, a odnosi se pretežno na zemljoradničke zadružne organizacije. Iz ranijeg perioda u Arhivu su sačuvani samo pojedinačni dokumenti, koji se odnose uglavnom na gradske zadruge osnivane — 609 —