ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 595

iza dubrovačkog Državnog arhiva, u kojemu se prema približnim ocjenama mnogih stručnih naučnih radnika koji su ga proučavali i sređivali, nalazi cko 10.000 turskih 5) i manji broj arapskih listina. U 1953 godini (27. VI) je Dubro­vački arhiv po odobrenju Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NRH u Zagrebu preuzeo iz Zadarskog arhiva 855 turskih spisa. Od toga 839 komada su bili u Zadru odvojeno vođeni kao »Turske isprave* (ranije: »Carte tur­che«) u devet fascikula«, dok je 16 ko­mada izdvojeno iz »filze« t. j. fascikula CVIII »Dragomanskog arhiva«. Tako se je turcica dubrovačkog Državnog ar­hiva povećala za daljnjih 855 turskih akata. U fascikulima »Dragomanskog arhi­va« pored spomenutih turskih spisa na turskom i ćirilicom (bosančicom) pisa­nih na hrvatskom jeziku, nalazi se mno­go talijanskih akata, većinom prijevoda turskih originala, ali i znatan broj ori­ginalnih pisama na talijanskom jezi­ku?. Ima i nekoliko pisama na grčkom kao i onih ćirilicom ili ćirilicom-bosan­čicom pa čak i glagoljicom, čiji autori nisu funkcioneri otomanske vlasti. Na­đe se pokoje pismo na talijanskom ili na hrvatskom jeziku latinicom pisano s turskim potpisom i pečatom pri vr­hu ili na kraju. Sudeći po bilješkama na fascikuli­ma i na košuljicama pojedinih skupina akata unutar tih fascikula, te po leti­mičnom pregledu mnogih turskih listi­na, uglavnom se radi o prepisci turskih državnih organa s mletačkim generala­tom u Zadru. Predmet te korespoden­cije su većim dijelom pogranična pita­nja, kako se to razabire iz sumarnih regesta i bilježaka na talijanskom jezi­ku, što ih je arhivar dr. Strgačić u svoj inventar prepisao ili u prijevodu s o­mota pojedinih fascikula i svežanja pre­nio. Citiram samo neke u prijevodu dr. Strgačića odnosno prof. Moscatella: »Kradje stoke — druge grabeži — u­bistva — zbog privatnih dugova i kre­dita — o međusobno nanesenim šteta­ma — mletački podanici i njihove zem­lje pod turskom vlasti — Popis sinjskih obitelji koje imaju posjede na obe stra­ne — Ugovori o prelazu granica — O granicama prema Budvi, Ulcinju, Ko­toru, Crnoj Gori 1543 — Granice po Ko­tarima 1671 — O razgraničenju po za­darskom kotaru — Zabrana da Novi­gradjani sijeku drva u Bukovici pod Turcima 1681.« i t. d. Pored ovakovih i sličnih pograničnih pitanja mi nailazimo na skupine akata raznolikog sadržaja među kojima ima i takvih koji su od naročitog historij­skog značenja, kao što su na pr.: Karlovački i Požarevački mirovni u­govori te instrumenti o razgraničenju i ostali dokumenti koji se odnose na Mletke i Turke«, Nagodba Rusa i Tu­raka o diobi Poljske i slobodi Tatara, O svrgnuću sultana Selima, O razgra­ničenju Austrije i Mletaka 1719, O ak­ciji dr-a Castellija u Bosni fl , Izvješ­će mletačkog dragomana o njegovu pu­tu u Travnik 1762. o trgovačkim I po­graničnim poslovima, Opis putovanja mletačkog dragomana Kuzme Calavra (?) Imberti-ja 1761. iz Carigrada do Te­nedosa i t. d. »Dragomanski arhiv« u Zadru privu­kao je posljednjih godina naročitu paž­nju naučnih radnika Orijentalnog in­stituta te Pravnog i Filozofskog fakul­teta u Sarajevu. U »Prilozima za orijen­talnu filologiju i istoriju jugoslavenskih naroda pod turskom vladavinom« knj. II (1951), str. 57—81, Nedim Filipovič, docent Filozofskog fakulteta i naučni suradnik Orijentalnog instituta u Sara­jevu, objavio je u prijepisu i prijevodu uz iscrpni komentar sedam turskih is­prava, među kojima je samo poslied­— 595 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom