ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 549

gradu, saslušala je tri značajna referata, uz neke manje koreferate i redovne izvještaje. U referatu »Stanje i problemi arhivske službe danas« (VI/1, s. 7—15) stavio je D. Milenković težište na pitanje: »da li je i kako osnivanje i postojanje Saveza arhivskih radnika potvrdila naša praksa i društvena potreba i zahtevi, da li je on na svom polju delatnosti bio nužna pokretačka snaga i činilac«? Odgovor na to dat je djelomice i u drugom referatu, u kojem je E. Hasanagić prikazao stručnu i naučnu djelatnost arhivskih ustanova kod nas na sređivanju, obradi i publiciranju arhivskih dokumenata, na osnovu provedene ankete (VI/1, s. 16—25). Treći referent, J. Maček, govorio je »O smernicama današnje arhivistike u svetu sa posebnim osvrtom na Nemačku, Austriju i Italiju« (VI/1, s. 30—43). S prvog kongresa historičara Jugoslavije, držanog 5./8. maja 1954. u Beogradu, donio je časopis referate, koji su bili posebno posvećeni arhivskim problemima. U bilješci sa kongresa ističe J. Marjanović pažnju, koju su historičari poklonili arhivima: »Možemo s punim zadovoljstvom konstatovati, da je Prvi kongres istoričara FNRJ ovim pitanjima posvetio dostojno mesto. O problemima arhivskih ustanova i njihovim nevoljama, o problemima sređivanja, pristupačnosti i izdavanja arhivske građe govorio je veliki broj referenata u svojim referatima.

..« D. Milenković govorio je na kongresu »O današnjem stanju arhiva i arhivske građe« (IV/1, s. 9 —16), dr. M. Mikuž je raspravio pitanja u vezi s izvorima za historiju Narodne revolucije (IV/1, s. 17 —29), a M. Marjanović o »Izvorima savremene nacionalne historije i njihovom proučavanju« (IV/1, s. 30—37). Na Mikužev referat kritički se je osvrnuo E. Hasanagić (IV/2, s. 79—86). Poseban prikaz o nekim pitanjima arhiva i arhivske službe kod nas« dao je E. Hasanagić i na I. redovnoj skupštini Saveza historijskih društava FNRJ, u Zagrebu dne 7. oktobra 1956. (VI/3—

4, s. 12—17). Kao što u zaključcima Kongresa historičara, tako i u onima donesenim na redovnoj skupštini Saveza hist, društava, arhivskim pitanjima posvećena je naročita pažnja (IV/1, s. 6—8; VI/3—

4, s. 18 —19). Činjenica, da su se naši arhivi nakon Oslobođenja i tokom poslijeratnog razvitka našli pred stalnim, ogromnim prilivom novog materijala, veoma je aktu elizirala problem škartiranja registraturske i arhivske građe. Već u prvom godištu dao je N. Škerović prilog »Izdvajanje (škartiranje) beznačajne arhivske građe« (1/2, s. 3—12). Niz rasprava s ovog područja donosi dvobroj 1—2 iz god 1957: A. Lj. Lisac tretira načelna pitanja, što ih postavlja »Problematika izlučivanja spisa (škartiranja) kod nas« (VII/1—

2, s. 7—18); autor razmatra kada pristupiti škartiranju, gdje ga obavljati, tko ima da to vrši, što treba škartirati i kako pri tome postupati. Dok E. Vojnović raspravlja »O škartiranju registraturskog materijala narodnih odbora« (VII/1—

2, s. 19—23). O privrednim arhivima dao je već ranije opsežan prilog K. Nemeth (II/l, s. 1—11); općenito o registraturama pisali su N. Škerović (11/1, s. 33—39), i S. Davidović (V/2, s. 41—47). Na III. međunarodnom kongresu arhiva u Firenzi 25729. septembra 1956, poseban referat bio je posvećen škartiranju. Referent J. H. Collingridge (u ime kojeg je na kongresu istupio njegov kolega Evans) izradio je svoj elaborat na osnovu provedene ankete po pojedinim zemljama. Ovaj referat prikazao je u časopisu, te ga ujedno kritički nadopunio dr. S. Vilfan, razdijelivši materijal na slijedeće osnovne teme: 1) materijalna pravila škartiranja; 2) način određivanja materijalnih kriterija; 3) formalno sprovođenje škartiranja (VII/1—

2, s. 31—46). Drugo važno pitanje, koje je časopis tretirao jest izrada arhivskih inventa— 549 —