ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 548

razvoju događaja u Hrvatskoj potkraj godine 1918. (46, str. 7—21); V. Foretić, Korčulanski kodeks 12. stoljeća i vijesti iz doba hrv. narodne dinastije u njemu (46, str. 23—44); V. Stefanie, Glagoljaši u Kopru (46, str. 263—329); V. Bogdanov. Hrvatska revolucionarna pjesma iz godine 1794 i učešće Hrvata i Srba u zavjeri Martinovićevih Jakobinaca (46, str. 331—488); Ferdo Čulinović. razvitak AVNOJ-a (47, str. 7—134). Pregledavajući ove brojeve »Starina« dobij a se utisak da građa za pojedine »ARHIVIST Kad je krajem 1950. god. osnovan Glavni arhivski savjet, kao savezni stručni savjetodavni organ, osjetila se potreba da »radi pretresani a mnogostrukih pitanja, koja ulaze u obim njegovih zadataka.

.. pokrene svoj časopis — Arhivist« (dr. D. Pantelić. Zadaci »Arhivista«). Stvaranjem Saveza arhivskih radnika FNRJ u novembru 1953. postao je i časopis njegovim glasilom. Nova redakcija istakla je namjeru »da se »Arhivist« sve više razvija kao borbeni organ za rješavanje vrlo složene problematike razvitka arhivistike i arhivske službe u našoj zemlji, tim više što sistematski razvitak i jedne i druge zahteva i daleko više kadrova, i daleko razvijeniju delatnost. a to znači i daleko snažniju materijalnu osnovu. On daleko manje treba da bude organ koji registruje i hladno informiše, a daleko više organ koji izučava, izvlači i prenosi iskustva, pokreće i vodi borbu za resa van je problema, razvija borbu mišljenja, upoznaje sa dostupnom građom za određene naučne oblasti, što znači mobilise i informiše naučne radnike, a istovremeno rešava i unutarnja stručna i druga pitanja«. Detaljan pregled priloga u časopisu objavljen je u okviru cjelokupne poslijeratne arhivističke bibliografije s područja FNRJ (1947— 1956), što ju je izradila O. Jelisavetov knjige nije sabrano po nekom određenom planu. Da se objavljuje ona građa koju suradnici svojevoljno pošalju, tako da »Starinama« nedostaje određena fisionomija. Drugo što bi trebalo istaći kao nedostatak leži u tome što »Starine« ne objavljuju više samo građu nego i historijske rasprave i dokumentarne prikaze. Time one ne udovoljavaju potrebi, kojoj su namijenjene, za sistematskim izdavanjem historijske građe. Ranka Stojsavljević 1951.—1957. (VI/ 2, s. 115—133). Neka zapažanja o koristi, koju časopis može da pruži naučnim istraživačima — historičarima za njihov rad u našim arhivskim ustanovama, kao i o mogućnosti, da »Arhivist« na taj način doprinese povezivanju historijske nauke i arhivske službe u FNRJ, dana su na drugom mjestu (u prilogu za »Historijski zbornik«). Ovaj je prikaz stoga ograničen na slijedeće: osnovna pitanja iz arhivske teorije i prakse, koja je časopis tretirao; podaci o razvitku i radu arhiva u NR Hrvatskoj kroz članke, bilješke i inventare u časopisu; mogućnost praćenja razvoja arhivistike u svijetu preko prikaza i kritika stranih stručnih publikacija i časopisa. Kao glasilo saveznih arhivskih tijela časopis je redovno izvještavao o njihovu radu. Na prvom savjetovanju GAS-a bili su podneseni iscrpni referati o stanju arhivske službe u pojedinim republikama, objavljeni u prvom svesku (I

— 1, s. 6—52). Ostala zasjedanja Savjeta bila su posvećena raznim aktuelnim pitanjima naše arhivske službe. Tokom 1953. održano je IV. i V. zasjedanje GAS-a (HI/1—

2, s. 46—59), a na ovom posljednjem donijeta je i odluka o osnivanju saveznog udruženja arhivista. Druga redovna skupština SARJ, koja je održana 25./26. novembra 1955. u Beo— 548 —