ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 547
raduje: »Inauguralne disertacije hrvatskih, srpskih i slovenačkih liječnika«, koje su branjene u Beču, a u 45 str. 151 —171 opisuje »Srednjevjekovni salernski medicinski rukopis u arhivu Jug. ak.« V. Mošin, daje četiri priloga za srpsku historiju. Obrađuje »Svetogorski protat« (43, str. 83—96), i tri ćirilska rukopisa »Vlastareva sintagma i Dušanov zakonik« u Studeničkom »Otečniku« (42, str. 7—93) što izdaje povodom šestogodišnjice Dušanova zakonika, zatim »Studenički palimpsest« (42, str. 95—103) i Paštrovski spisak Dušanova zakonodavstva prema zagrebačkom rukopisu, (43 str. 7—27). Zajedno sa S. M. Traljićem izdaje: »Ćirilske isprave i pisma u Arhivu Jugoslavenske akademije« (46, str. 97 —144). Arhivima bivše osorske biskupije i osorskog kaptola posvećena su 2 priloga: Vjekoslav Stefanie i Leo Košuta, Arhiv bivše osorske biskupije (43, str. 299 —332), koji se zbog sjedinjenja te biskupije s krčkom već sto godina čuva u gradu Krku, u sklopu arhiva krčke biskupije". Radi važnosti toga arhiva provela je 1949 i 1950 g. po mjesec dana u Krku ekipa Historijskog instituta. To će gradivo biti iskorišćeno u specijalnim studijama, a u ovom referatu bit će samo prikazan arhiv, njegov inventar i historijat kao i to, koliko se dosad eksploatirao i što ima da se eksploatira na polju naučnih disciplina (str. 291). Referat je podjeljen u glave: Osorska biskupija, Arhiv osorske biskupije i njegov inventar i Naučna eksploatacija osorskog arhiva. Referat je popraćen bilješkama a u prilogu je objavljen: A) Inventar Arhiva osorske biskupije od god. 1658.; B) Inventar primopredaje od g. 1822; C) Današnji inventar arhiva b. osorske biskupije, i D) Pisma Danijela Farlatija biskupu Bernardiju. Leo Košuta. Arhiv bivšeg osorskog kaptola (45, str. 291—310). To je arhiv koji »po svom sadržaju ostaje u okvirima lokalne historije« (str. 291). Autor prvo daje kratak historijat osorskog kaptola, zatim Arhiva osorskog kaptola i pregled Inventara arhiva. Tekst je popraćen bilješkama a u prilozima objavljuje: A) Inventar sakristije osorske katedrale iz god. 1431.; B) Inventar arhiva osorskog kaptola iz druge polovice XVII stoljeća; C) Inventar arhiva osorskog kaptola iz godine 1830; D) Današnji inventar Arhiva osorskog kaptola. Matične knjige obrađuje A. Jutronić. Na osnovi specijalnih matičnih knjiga za umrlu djecu u Splitu objavljuje: Smrtnost djece u Splitu od god. 1742 do 1830 (47, str. 135—154) i Najstarija sačuvana knjiga rođenih Sutivana (1622 do 1694) (47, 223—236). Uz nekoliko priloga za crkvenu historiju, od raznih autora, D. Kniewald objavljuje: Najstariji inventar zagrebačke katedrale (43, str. 49—96). To je inventar od 17. III. 1394 g. a sadrži 231 / br. Taj inventar je kao što kaže autor: nedavno pronađen. Do sada se smatralo da su najstariji sačuvani inventari zagrebačke katedrale oni koje je objavio Tkalčić u »Starinama« XIII a nisu tamo datirani. Autor navodi redosljed najstarijih inventara, opisuje ih, a uz tekst daje i bilješke. Pored spomenute građe, korespodencije, putopisa i t. d., koji nas posebno zanimaju i u ovom arhivističkom časopisu pa smo se na njih i nešto detaljnije osvrnuli, nalazi se u ovih 7 knjiga »Starina« još i niz historijskih rasprava odnosno dokumentarnih prikaza koje radi informacija samo spominjemo: S. Antoljak, Prekosavska Hrvatska i pitanje njene reinkorporacije (45, str. 91 —150); V. Cvitanović, Pomorsko zanimanje Ižana (45, str. 257—280); K. Dočkal, Srednjevjekovna naselja oko Streze (46, str. 145—202); D. Skorić, Uloga povratnika iz ruskog zarobljeništva u — 547 —