ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 547

raduje: »Inauguralne disertacije hrvat­skih, srpskih i slovenačkih liječnika«, koje su branjene u Beču, a u 45 str. 151 —171 opisuje »Srednjevjekovni salern­ski medicinski rukopis u arhivu Jug. ak.« V. Mošin, daje četiri priloga za srpsku historiju. Obrađuje »Svetogorski protat« (43, str. 83—96), i tri ćirilska rukopisa »Vlastareva sintagma i Dušanov zako­nik« u Studeničkom »Otečniku« (42, str. 7—93) što izdaje povodom šestogodišnji­ce Dušanova zakonika, zatim »Studeni­čki palimpsest« (42, str. 95—103) i Pa­štrovski spisak Dušanova zakonodav­stva prema zagrebačkom rukopisu, (43 str. 7—27). Zajedno sa S. M. Traljićem izdaje: »Ćirilske isprave i pisma u Arhi­vu Jugoslavenske akademije« (46, str. 97 —144). Arhivima bivše osorske biskupije i osorskog kaptola posvećena su 2 prilo­ga: Vjekoslav Stefanie i Leo Košuta, Ar­hiv bivše osorske biskupije (43, str. 299 —332), koji se zbog sjedinjenja te bi­skupije s krčkom već sto godina čuva u gradu Krku, u sklopu arhiva krčke bi­skupije". Radi važnosti toga arhiva pro­vela je 1949 i 1950 g. po mjesec dana u Krku ekipa Historijskog instituta. To će gradivo biti iskorišćeno u specijalnim studijama, a u ovom referatu bit će sa­mo prikazan arhiv, njegov inventar i hi­storijat kao i to, koliko se dosad eksplo­atirao i što ima da se eksploatira na polju naučnih disciplina (str. 291). Re­ferat je podjeljen u glave: Osorska bi­skupija, Arhiv osorske biskupije i nje­gov inventar i Naučna eksploatacija osorskog arhiva. Referat je popraćen bilješkama a u prilogu je objavljen: A) Inventar Arhiva osorske biskupije od god. 1658.; B) Inventar primopredaje od g. 1822; C) Današnji inventar arhiva b. osorske biskupije, i D) Pisma Danijela Farlatija biskupu Bernardiju. Leo Košuta. Arhiv bivšeg osorskog kaptola (45, str. 291—310). To je arhiv koji »po svom sadržaju ostaje u okviri­ma lokalne historije« (str. 291). Autor prvo daje kratak historijat osorskog kaptola, zatim Arhiva osorskog kaptola i pregled Inventara arhiva. Tekst je po­praćen bilješkama a u prilozima objav­ljuje: A) Inventar sakristije osorske katedrale iz god. 1431.; B) Inventar ar­hiva osorskog kaptola iz druge polovice XVII stoljeća; C) Inventar arhiva osor­skog kaptola iz godine 1830; D) Današnji inventar Arhiva osorskog kaptola. Matične knjige obrađuje A. Jutronić. Na osnovi specijalnih matičnih knjiga za umrlu djecu u Splitu objavljuje: Smrtnost djece u Splitu od god. 1742 do 1830 (47, str. 135—154) i Najstarija sa­čuvana knjiga rođenih Sutivana (1622 do 1694) (47, 223—236). Uz nekoliko priloga za crkvenu hi­storiju, od raznih autora, D. Kniewald objavljuje: Najstariji inventar zagre­bačke katedrale (43, str. 49—96). To je inventar od 17. III. 1394 g. a sadrži 231 / br. Taj inventar je kao što kaže autor: nedavno pronađen. Do sada se smatra­lo da su najstariji sačuvani inventari zagrebačke katedrale oni koje je obja­vio Tkalčić u »Starinama« XIII a nisu tamo datirani. Autor navodi redosljed najstarijih inventara, opisuje ih, a uz tekst daje i bilješke. Pored spomenute građe, korespoden­cije, putopisa i t. d., koji nas posebno zanimaju i u ovom arhivističkom časo­pisu pa smo se na njih i nešto detaljni­je osvrnuli, nalazi se u ovih 7 knjiga »Starina« još i niz historijskih rasprava odnosno dokumentarnih prikaza koje radi informacija samo spominjemo: S. Antoljak, Prekosavska Hrvatska i pitanje njene reinkorporacije (45, str. 91 —150); V. Cvitanović, Pomorsko zani­manje Ižana (45, str. 257—280); K. Doč­kal, Srednjevjekovna naselja oko Stre­ze (46, str. 145—202); D. Skorić, Uloga povratnika iz ruskog zarobljeništva u — 547 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom