ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 54

Zagreb, 12. III. 1918. 30 Predsjedništvo Zemaljske vlade Državnom nadodvjetništvu u Zagrebu, da se cenzuriraju novinske vijesti o položaju zarobljenika i situaciji u Rusiji kao i izjave povratnika iz Rusije. Zadnjih dana učestale su u novinama monarhije u napadnoj množini vijesti, koje čine predmetom obće diskusije pitanja o ratnim zarobljenicima u odnosu sa najnovijim političkim događajima. Pojmljivo je, da stanje ratnih zarobljenika, koje je za više stotina hiljada od zamašnog interesa, zaposluje također publicistiku. No nikako nije uputan u nekim vijestima skrajnji pesimizam, a u drugim izraziti optimizam, koji faktično ne odgovara faktičnom stanju stvari. Osobito osobe, koje se vraćaju iz Rusije, ćute se pozvanima, da ne samo ispričaju svoje doživljaje, već povlače odatle i konkluzije, koje nikako ne stoje, te objelodanjen je kojih samo zavada javnost. Ovi u posljednje vrijeme nastali pojavi zahtijevaju nuždno promjenu i uređenje cenzuriranja gornjih pitanja — osobito pogledno na provincialnu štampu. Poziva se stoga kr. državno odvjetničtvo, da shodno odredi, da se kod cenzuriranja novina i to osobito obzirom na provincijalne novine te kod pregledavanja manuskripta, koji se odnose na pitanja o ratnim zarobljenicima, postupa u smislu niže navedenih točaka, koje ratno nadzorno povjerenstvo izdalo na zamolbu vrhovnog zapovjedničtva vojske. 1) Savjeti za pripomoć ratnim zarobljenicima su škodljivi; ako je uopće moguća kakova pripomoć, to je ista već dana i učinjena po nadležnim faktorima. To u javnost iznijeti također je štetno, jer vojna uprava za zaštitu ratnih zarobljenika u Rusiji mnogo takovih sredstava upotrebljava, koja nisu prikladna da budu predmetom javne diskusije. 2) Optimističko crtanje stanja naših ratnih zarobljenika pod novim ruskim režimom, dalo bi potpuno krivu sliku o radu i moći bolševika, a crtanje njihovog postupka kao koristnog, humanog i valjanog — neda se opravdati sa praktičnim razlozima

— a ni našim političkim interesima. Nema dvojbe, da po Trockiju i drugovima određeni raspusti logora ratnih zarobljenika, nisu ništa drugo, već s jedne strane reklama, a s druge strane svaljivanje svake odgovornosti za bijedno stanje naših ratnih zarobljenika. 3) Ne treba posebno napomenuti, da se ne smije propuštati bezpotrebno uznemirivanje publike pesimističkim crtanjem položaja naših ratnih zarobljenika, i to u interesu najviših državnih interesa. Publika se imade i onako sa toliko poteškoća boriti, pak je bar donekle u ravnotežju uzdržano duševno stanje iste, za daljnji razvitak unutarnje i vanjske situacije u budućim mjesecima od upravo odlučnog znamenovanja. 4) Napominje se još, da mnoga saopćenja potičuć od ratnih zarobljenika o situaciji u Rusiji sadržavaju material, koji je od velike koristi za naše neprijatelje na zapadu. Mnoga saopćenja bijega naših ratnih zarobljenika uvjek su štetna, jer množina i sadržaj istih, daje našim neprijateljima priliku, da među ostalim bijegu austro-ugarskih ratnih zarobljenika što veće i uspješnije zaprijeke stave. AGZ DNo, br. 262.1918., R-2-1914./293 - 54 —