ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 542

i ke historiografije i dokle ide njena površnost i neozbiljnost u trci za brzim rezultatima, propagandnim efektima i improvizacijama. Ova Zjačićeva analiza, ovih 68 stranica »naučne« legitimacije talijanske iredentističke historiografije, izvrsno će poslužiti i neupućennoj stranoj naučnoj javnosti, a i nekim domaćim autorima, koji zanemaruju dužan kritički odnos spram spomenute talijanske historiografije. Šteta, što u rezimeu na engleskom jeziku nije autor detaljnije prikazao Giganteov postupak, radi iscrpnije informacije strane naučne javnosti. Ovakvi se slučajevi ne smiju propustiti, a da se što bolje ne razotkriju pred svjetskom naučnom javnošću. Autor je ovdje dao Rennove spise za period od marta 1446. do decembra 1450., a ostatak će očito slijediti u narednom svesku »Vjesnika«. I ovdje međutim moramo upozoriti na potrebu iscrpnog, osobito stvarnog, indeksa, no pretpostavljamo, da će ga autor dati na kraju, pošto objavi sve spise. Dr. M. Zjačić nam se i ovim radom na spisima notara A. de Renno predstavio kao izvrstan paleograf i priređivač srednjovjekovne građe za publiciranje. Možemo samo poželjeti, da on nastavi sličan rad. Drugi prilog u ovom trećem svesku »Vjesnika« dao je prof. M. Kos iz Ljubljane, Jedan urbar iz vremena oko 1400. o imanjima Devinskih i Walseeovaca na Kvarneru (str. 3—18, posebna paginacija). Ovaj urbar obuhvata: grad i općinu Rijeku, Kastav, Veprinac, Lovran, Mošćenice i Brseč. U vrlo instruktivnom uvodu autor pravilno upozorava, da ovaj urbar »iako po opsegu nevelik, prvi je i jedini poznati u urbarijalnom obliku sastavljeni pregled o devinsko-walseeovskim imanjima uz Kvarnersku Primorje između Rijeke i Brseča« (str. 8). On ga uvjerljivo datira oko god. 1400. t. j. u godine, kada su Rijeka i ostala kvarnerska imanja prelazila od Devinskih na Walseeovce. Gradja je nesumnjivo vrlo zanimljiva za ekonomsku historiju Kastavštine. S ovim trećim sveskom »Vjesnik Drž. arhiva u Rijeci« dobiva svoju pravu i najpotrebniju fizionomiju. Ta se fizionomija utvrđuje pogotovo i stoga, što je na Rijeci počeo već izlaziti i historijski časopis »Jadranski zbornik« — prilozi za povijest Istre, Rijeke i Hrvatskog Primorja, glasilo Povijesnog društva Hrvatske, podružnice u Rijeci i Puli. Taj časopis objavljuje historijske rasprave, a »Vjesnik« treba da objavljuje: historijsku gradju, inventare i rasprave iz oblasti arhivistike i pomoćnih historijskih nauka. Uz takvu podjelu rada oba časopisa imaju svoju jasnu fizionomiju i puno opravdanje. U tom bi pravcu, čini nam se, trebalo da se razvijaju te dvije publikacije kao važne naučne periodike Rijeke i Istre, a uz moralnu i materijalnu pomoć naše šire zajednice. Što se tiče samog »Vjesnika«, želimo još napomenuti, da je vrlo važan kriterij, kojim će njegova redakcija odabirati gradju za publiciranje; birajući onu najvažniju građu, ne zaboravivši u svakom svesku na glagoljske tekstove; vodeći računa o gradji i za političku i za ekonomsku i za kulturnu historiju; konačno, vodeći računa o ekonomiziranju prostorom, t. j. koju gradju treba objaviti in extenso, a koju je dovoljno publicirati u regestima. Izrada perspektivnog plana za publiciranje najvažnije građe kroz duži niz godina, čemu je sigurnno Državni arhiv u Rijeci već pristupio, svakako će pridonijeti, da se redakcijska politika pravilno usmjeri. Možda bi bilo dobro, da se takav plan dade na diskusiju i širem krugu interesiranih, koji rade na historiji Istre i Rijeke. Bernard Stulli — 542 —