ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 489
Štriga i dr. Starčevič. O njihovu zvanju, dotadanjem službovanju i naukama daje tabelarni pregled ove podatke: 1. Petar Segyibaki, odvjetnik, sa 30-godišnjom praksom, bez oznake nauka; 2. Marko Gvozdanović, umir. tajnik banskog sudbenog stola, u službi od 1823., pravne nauke i odvjetnički ispit; 3. Bogoslav Šulek, književnik, 20-godišnje djelovanje na polju hrvatske književnosti, filozofsko-pravne nauke; 4. Aleksander Dominić, umir. prisjednik distriktualnog stola, u službi od 1816., pravne nauke i odvjetnički ispit; 5. Aurel Kušević, vlastelin, bio zemaljskim arhivarom (1840—1848), pravne nauke i odvjetnički ispit; 6. Alberto Štriga, privr. pristav arhiva, u službi od 1842., kod zem. arhiva služio 1843.—1850., pravne nauke; 7. Dr. Starčevič, nadbilježnik riječke županije, doktor filozofije. Prema tome, od sedmorice natjecatelja petorica su pravne struke s odvjetničkim ispitom (Segyibaki svakako isto spada među njih, a za Štrigu imamo na drugom mjestu navedeno, da je položio i odvjetnički ispit), dok su dvojica sa filozofskom naobrazbom. Pod rubrikom »Znanje jezika« navodi se redovno, da se ne razabira iz molbenice — osim kod Šuleka, za kojeg stoji »više manje svih europeijskih jezikah«. U rubrici »Opaske« navedeno je kod Štrige »god. 1848. vojevao proti Magjarom, 1852. odlikovan zlatnim krstom za zasluge s krunom«. Preporučujući Šuleka naveo je Šokčević i ovo: »Od-moliteljah je tih Bogoslav Šulek, poznati književnik narodni, svojim neumornim djelovanjem na polju literarnom stekao toliku simpatiju kod naroda, da se je pojavila opća želja, da mjesto arkivara zemaljskog njemu podijeljeno bude. U tu svrhu preporučilo ga je i više municipija, kako će Vaša itd. dobrostivo razabrati iz ovdje privitih predstavka županije zagrebačke, križevačke i požeške, i si. i kr. grada Varaždina i Osijeka.« 6 ) No, do imenovanja zemaljskog arhivara nije došlo sve do donošenja Zakonskog članka 1870., te je gornje molbe kancelar vratio banu 1864., uz molbu Vase Nikolića, poslanu izravno Dvorskoj kancelariji;, tako je Alberto Štriga ostao upraviteljem Arhiva deset godina: od 1861. do 1871. Alberto Štriga, sin županijskog fiškala, završio je 1842. s dobrim uspjehom nauke na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu. Od VIII. 1842. do X. 1843. službovao je kao bilježnik banskog stola, vježbenik kod odvjetnika Antuna Vakanovića i kao pristav Dragutina Klobučarića, zastupnika na požunskom saboru. Tada dolazi na Arhiv (gdje je arhivarom Aurel Kušević) i ostaje sve do 22. VI. 1851., kad sa suprugom Julijanom Videc odlazi na muzičke studije u Beč, da bi se 1861., vratio Arhivu. 7 ) 6) Suleka je za arhivara preporučio u Saboru 22. V- 1861. saborski zastupnik Vinko Pacel, predlažući »da se vis. Sabor pobrine, kako bi se namjestio g. Bogoslav Sulek za prvoga arkivara u zemaljskom arkivu. . « tvidi Saborski dnevnik 1861, str. 111.) D O Striginom muzičkom djelovanju vidi Kassowitz-Cvijié A. »Vatroslav Lisinski u kolu Ilira«, Zagreb 1919. — 489 —