ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 468

kozvanoj Andrijinoj ispravi, dakle na teritoriju, koji je trebao biti varaždinski, nalazili mnogi zemljišni posjedi-, koji su pripadali drugim vlasnicima. To, kraj već rečenih indicija, dokumentarno i očito govori, da takozvana Andrijina isprava nije tek formalni, pisarski falsifikat, već da taj dokumenat spada i u grube, materijalne falsifikate. A budući da je ta »Andrijina« isprava ovdje, čuva se u temeljnom (radikalnom) arhivu si. i kr. grada Varaždina, to je potrebno odgovoriti i na drugo postavljeno pitanje. Kad je, naime, onda mogao taj grubi falsifikat nastati i koji je razlog krivotvorenju tog dokumenta. Pokušajmo makar približno odrediti vrijeme, kad je taj falsifikat nastao, te isto tako razvidimo, u čem je ležao razlog falsificiranja te isprave. II Već nam je poznata datacija krivotvorenja takozvane Andrijine varaždinske isprave iz 1209. godine po Tanodiju. On smatra, da je nastala prije 1220. godine. Tome u prilog navodi pogrešno spominjanje zagrebačkog biskupa Stjepana I. (1212—1224) odnosno Stjepana II. (1225— 1247), a ne Gotharda (1205—1214), koji bi stvarno trebao biti u ispravi izdanoj 1209. godine. Po Tanodiju pisar je naveo suvremenog zagrebačkog biskupa, koji je upravo u doba krivotvorenja bio na biskupskoj stolici, a ne onoga, koji je bio 1209. godine. Da isprava nije nastala kasnije, Tanodi pokušava dokazati teškoćom oko imitiranja vanjskih i unutarnjih oznaka isprave: i pisma i sadržaja. Navodi, da pečat nije sačuvan, ali da bi ga kasnije sigurno jednako teže bilo krivotvoriti. Sve su to suviše formalni razlozi. Mi naprotiv smatramo, da tu treba dati jasan i nedvomislen odgovor na jedno posve stvarno pitanje. Naime, radi se o tome, kad je Varaždinu bio potreban takav dokumenat, ko što je ova takozvana Andrijina isprava. Dakle, vrijeme nastanka povezati sa svrhom. Nama je kroz dosadašnje promatranje problema ove isprave posve jasno, u čemu se ona sadržajno ne poklapa s Belinom ispravom. U prvome je to redu pitanje zemljišnog teritorija, što ga je Varaždin imao u XIII. stoljeću. Ako pak taj falsifikat daje ovome gradu veći teritorij, no što ga on ima u XIII. stoljeću, zar da ne pomislimo na mogućnost njegova nastanka u ono doba, kad je naselju bio nuždan tako važan dokumenat, kao što je privilegij slobodnog kraljevskog grada, koji bi svojim opisom zemljišnih granica dokazivao, da od davnine, od doba kralja Andrije eto Varaždin već ima pravo na takav zemljišni posjed, o kakvom se upravo tada pred sudskim forumima raspravlja i koji grad zahtijeva. i Razvidimo malo ovo nabačeno pitanje, koje je vezano uz razvoj povećanja zemljišnih posjeda grada Varaždina od XIII. stoljeća unaprijed. — 468 -